Srećan nam mjesec ljubavi, prijateljice po „znaku“! Mjesec tvog i Karlovog rođenja, rađanja ploče „Dnevnik jedne ljubavi“ - i najljepše priče u bivšoj Jugoslaviji. Nije ni čudo što ti je drugo ime Lisac. To je ono Hendriksovo „foxy.“ O, mistična lisice, boginjo ekstravagantnog seksipila, intelektualnog erotizma... Josipa, od oca Josipa, Jo(š)sipa tvoj glas, ljubav u moju, čašu moje mati i u čaše svih onih koji se nakon četiri i po decenije od izdavanja „Dnevnika“ još opijaju.
Tajna šifra
Govorila si da je to ploča ljubavi i od ljubavi. A ona je za tebe vjera, besmrtnost, razumijevanje, prijateljstvo. Storija o djevojci koja se zaljubljuje i razočarava. Upoznaje sreću, plač i oproštaj.
Oprosti što ti se obraćam sa „ti“, Vodenjače, ali osjećam da imam tu slobodu kada pišem (o) tebi.
Pero izmiče i leti, i što tu ima obično piskaralo još da doda o jednoj divi? Strah me je da ćeš, ako dodirnem tvoj „drugi svijet“ , poput sapunice nestati u svojoj boji purpura sa papira i nikad te neću sustići i uhvatiti.
Lako je otkriti tajnu tvog „dnevnika“ svima koji su voljeli ili vole. Šifra „ljubav“ otključava srce sakriveno ispod magičnog muzičkog plašta. Uz orkestar (naročito duvački) koji začinjava ubjedljivost iskrenih, pa i bolnih riječi otkrivamo zabilješke o mladosti, susretu, sreći, svjetlosti u oku.
„Sreća, što je sreća sada znam. To je svaki susret s njim.“ Ili: „Otkad se desilo čudo, živjet želim srcim svim, mijenja me to osjećanje ludo, srela sam se s njim. On zna samo jedno, prvi put sam sretna ja.“
Ali ovo je ploča i o samoći, plakanju, neprepoznavanju. Pa ko može da zaboravi pjesme o borbi sa slutnjama, nemiru, daljini, kratkoj iznenadnoj vijesti, ležaju tuge, strahu, pokornosti, ugušenom kriku i samotnom snu.
„Otkad nije tu, više ne znam što nit kud“. „Jer teško teče dan, kad je čovjek sasvim sam“. U svom grlu gušim krik, to je naš kraj“.
Ipak, ti nikad nijesi odustala od vjerovanja. „Vjerujem ti, makar bila laž.“ Vjera je, rekla si, presudna za ljudski rod, jer onda imamo snage da spasimo svijet.
Pjesme ubojice
Čarobnice, spasila si ga i spašavaš, promijenila si ga i mijenjaš. Prvu LP konceptualnu ploču u eks-Ju, ujedno i tvoj debi album, podarila si 28. februara 1973. Rodio ju je muzički krem de la krem. Aranžer Brane Živković, autor tekstova Ivica Krajač koji je napisao libreto za prvu hrvatsku operu Gubec-beg izvedenu 1975. po Šanoinom predlošku. Operska diva, luda Jana i Josipa.
Tvoj dragi rekao je da si svugdje najbolja. Nije ti teško mijenjati repertoar od popa, džeza, opere, narodne muzike. A onako usput i glumiti u američkim, hrvatskim filmovima, gostovati u serijama i teatru. Kako je lijepo Karlo govorio o tebi!
„U njoj su, zapravo, dvije osobe. Jedna je nježna, draga, dobra – to je za privatnu upotrebu. Ona druga je zvjer kojoj se ne mogu suprostavit i koja svoje lice pokazuje na pozornici, sa svim njenim maštarijama, vizijama. Ona to sebi može da dozvoli, jer ako bi neko drugi, recimo, držao sve ono na glavi bio bi smiješan, ne?“
U tebi je kreacija satkana! U projektu su učestvovali i grupa Time, Bodo Kovačević iz Indeksa, Vedran Božić, Miroslav Sedak-Benčić, Dado Topić, predvođeni kompozitorom - tvojim princem Karlom. Džez album sa mirisom besmrtnosti! Pjesme ubojice (američki naziv za numere koje su postale svjetski hitovi) osvojile su nagradu Porin za antologijsko ostvarenje hrvatske muzike.
A kako je počelo? Mladalačkim snom dvoje entuzijasta koji su maštali o zajedničkom „poslu.“ Stihove poklonio je tebi, melodije ti zakačio poput broša da ih nikada ne otkineš i ne zaboraviš. I nijesi. Nije ni svijet, ni „pokojna“ Juga, ni velika Amerika.
Parisko nebo
Čudno je i nestvarno kako ste se upoznali. Nestvarno je pisati o djevojčici koja tramvajem putuje do Ulice Moše Pijade kako bi ugledala dom Karla Metikoša, ili Meta Kolinsa, svejedno. Ili pak nije jer je Karlo napustio Zagreb, kom tad nije bio potreban rokenrol. I dobio je novi identitet jer su tada svi francuski pjevači uzimali engleska imena.
Bez kišobrana, novca, hrane, prenoćišta, tezge, Karlo je lutao i nije odustajao. Noćio bi ispod pariskog neba. Onog opjevanog u šansonama malog vrapca, voljene Edit Pjaf. Avanturista i sljedbenik samo svoje filozofije stigao je do Italije, Grčke, Rusije, Irana, Maroka, Kenije, Somalije.... Pjevao za kraljeve, biznismene, noćio u uglednim hotelima, lomio srca glumica i princeza. Ipak, svuda se osjećao kao „stranac koji samo sebe nosi u srcu svom.“
„Sav u zlatu“ vratio se u Zagreb koji ga je konačno prihvatio, shvativši da je dobio novog Elvisa, Litl Ričarda, Čak Berija, Džerija B. Luisa... Uslijedila je ekstaza. Mediji su ga zvali „električar.“ Karlo je bio zvijezda.
Ukradeni sjaj
A ti si tada pjevajući Arsenovu „Što me čini sretnom“ grlila Metovu ploču kao djevojčice bajke i čežnjivo maštala da upoznaš idola. I pogledi su vam se sreli 6. februara 1971. „Bila je onak' malo debeljuškasta i slatka.“ Čuo te je kako pjevaš i zanijemio. Mislio je da nema šansu kod takve djevojke. Ipak, u autobusu od Petrinje do Zagreba osjetila si njegove pozitivne vibracije. Priznala si mu da je njegova ploča bila prva koju si kupila u životu. I da si pogriješila ulicu i gledala u pogrešan prozor, a ne onaj u Preradovićevoj ulici.
„Mi smo rođeni u znaku vodenjaka i ljubav nam je zajednička. Predodređeni smo jedno za drugo.“ San sreće postao je java. On bi svirao klavir i komponovao samo za vas. Prepustio je svoju muziku nekom ko je postao njegov glas. A ti si pored njega našla „sve o čem' djevojka tek sanja“ – dom, oslonac, dio neba, nježne poljupce kroz noć, njegov obraz pored tvog.
Ali prešutio je svijet da će ukrasti tvoj sunca sjaj... Ipak, iako je sjaj utihnuo, nije zgasnuo, jer u mraku niče divan cvijet koji se od Karlove smrti 1991, svakog 10. decembra i na Dan zaljubljenih, otvori i zapjeva u ime besmrtne ljubavi.
Vaskrsava princ. Budi ga princeza. Žive dvije religije – metikoševanje i josipovanje. Amin!
P.S. Neću ti poklanjati karanfile, jer znam da ih ne voliš, niti nazdraviti viskijem, jer ne piješ. Srećan rođendan. I oprosti na ovom pismu kasnom!
Milena ČAVIĆ
FOTO: gloria.rs / avantartmagazin.com / magaza.com.ba / Julien Duval / oslobodjenje.ba
