„To je priznanje i zamajac ne samo identitetu, već cjelokupnoj kulturi koja je u jeziku urezana kao kolektivno pamćenje. Kodifikacijom crnogorskog jezika upaljena je još jedna buktinja u plamenu crnogorskog identiteta“, rekao je Brajović.
Kako je saopšteno iz Skupštine, Brajović je prvi posjetilac izložbe posvećene kodifikaciji crnogorskog jezika, koja će sjutra biti i zvanično otvorena.On je kazao da Crna Gora ima mnogo toga u svojoj teškoj, ali i blistavoj istoriji, čime se može pohvaliti.
„Ali je vjerovatno najveća i najljepša iskra prva štamparija kod Južnih Slovena, koju nam je ostavio u slavu i nezaborav gospodar Đurđe Crnojević davne 1493. godine u tamnim vilajetima Srednjeg vijeka, što pruža dodatni značaj“, naveo je Brajović.
On je ocijenio da „ništa kao Nacionalna biblioteka ne zaslužuje ime mudrog vizionara“
„Ali i mudri vizionar jednako zaslužuje biblioteku, jer se skoro sve pretvori u prah osim knjiga, koja svjedoči o vremenima i ljudima, na svoj nezaboravan način“, rekao je Brajović.
On je istakao da je Nacionalna biblioteka bila i ostala kolijevka i matica crnogorske kulture i identiteta, sabirni centar svih vizija i ideja crnogorskog djelanja kroz vjekove i milenijume.
Brajović je dodao da je Nacionalna biblioteka ujedno „crnogorski kontinuitet, trajanje i crnogorski obraz“.
On je, kako je saopšteno iz Skupštine, posebno priznanje odao prosvjetnim radnicima, stotinama i hiljadama anonimnih entuzijasta koji opismenjavaju mlade ljude, njeguju kulturu govorništva i čitanja, kao i zaposlenima u svim crnogorskim bibliotekama koji čuvaju knjižni fond.
„Sve te ljude smatram istinskom dragocjenošću i pravim čuvarima crnogorskog identiteta. Koristim ovu priliku da im čestitam Dan maternjeg jezika, to je zaista njihov dan.
Direktor Nacionalne biblioteke Bogić Rakočević zahvalio je Brajoviću na, kako je naveo, značaju koji kontinuirano pridaje identitetskim pitanjima Crne Gore, kao i na logističkoj podršci koju Skupština želi da pruži za razvoj kulturne misije koju Biblioteka ima.
On je rekao da Nacionalna biblioteka „baštini sve kulturne tragove, tragove kulture, pamćenja ne samo Crnogoraca već i svih naroda koji žive u Crnoj Gori“.
„Kodifikacijom crnogorskog jezika, stali smo rame uz rame sa svim jezicima svijeta koji su normatizovani i prihvaćeni, što znači da će sve što je vezano za Crnu Goru i izdavačku djelatnost i kulturu sve će biti bilježeno skraćenicom CNR“, kazao je Rakočević.
