Radionica će trajati tri mjeseca, a rad sa mentorom podrazumijeva i pripremu zajedničke knjige, koja će po završetku kursa biti objavljena u izdanju KIC-a. Projekat je organizovan u okviru informativnoedukativnog programa KIC-a i besplatan je. Broj polaznika je ograničen, rok za prijavljivanje je 15. februar, a starosna granica je 30 godina.
Sa Vaskom Raičevićem Pobjeda je razgovarala o tome kakvi su kriterijumi za odabir polaznika, šta sve mogu da očekuju pisci početnici, šta im najčešće savjetuje i u čemu se krije najveći značaj radionica kreativnog pisanja...
POBJEDA: Šta očekuje nove polaznike i kako mogu da se priključe Radionici?
RAIČEVIĆ: Očekuju ih, nadam se zanimljivi, razgovori o književnosti uz kontinuiran rad na njihovim idejama i možda već započetim književnim tekstovima. Priključiti se mogu tako što će poslati CV, motivaciono pismo i jedan svoj rad na: kicknjizevni@ gmail.com.
POBJEDA: Broj učesnika je ograničen, što znači da interesovanja, ipak, ima. Šta mlade ljude najčešće dovodi do radionica ovakvog tipa? Kakvi su Vaši kriterijumi za odabir polaznika?
RAIČEVIĆ: To je kružok sastavljen od mladih ljudi koji dijele strast prema književnosti. Vjerujem da je atraktivna mogućnost da u takvom ambijentu pročitate svoje radove i dobijete prve reakcije na to, moglo bi se reći prvu vrstu kritike za svoj rad, pri čemu je to bezazlena kritika, bez javne oštrice, nakon koje lakše usmjeravate kasnije pisanje.
POBJEDA: Koje ste ciljeve, prije svega, pred sebe postavili pokrećući Radionicu kreativnog pisanja? Šta vašu Radionicu izdvaja od nekih drugih?
RAIČEVIĆ:Jedan od ključnih ciljeva koje moramo postići je da nakon ovog procesa lakše razdvajamo bitno od nebitnog, kako u samom pisanju tako i kod čitanja drugih književnih djela. Ponekad mi se čini da je to suština svakog savladavanja vještine pisanja.
Ono što moju radionicu izdvaja od drugih je isto što izdvaja i moje tekstove (kao i bilo čije) od drugih: ono što je formiralo moj pogled na život i književnost određuje i moj pristup pisanju, pa i vođenje ovakvih radionica. Neki drugi pisac (tj. mentor na radionicama) išao bi stazama literature i životnog iskustva koji su njega formirali, dakle, drugačiji izbor literarnih uzora, drugačiji estetski afiniteti itd. Pretpostavljam da radionice sa različitim mentorima nikad ne mogu biti iste.
POBJEDA: Šta sve polaznici mogu da očekuju tokom, a šta kad završe Radionicu? Pratite li dalje njihov razvojni put, tj. makar onih najtalentovanijih?
RAIČEVIĆ: Ovaj put imamo dovoljno vremena da prođemo kroz različite etape rada na tekstovima, ne moramo se samo baviti preoblikovanjem onoga što je već napisano. Nakon završetka Radionice očekujem da će njhova rečenica biti sigurnija, oslobođena nekih početničkih slabosti, i da će njihovo sveukupno shvatanje književnosti biti za nijansu zrelije. Uvijek pratim kasniji razvojni put onih koji nastave sa pisanjem. To je sasvim prirodna radoznalost – upoznali ste nečije početke i sada pratite kako se to dalje razvija.
(Opširnije u današnjoj Pobjedi)
