- S obzirom na njegov izuzetan značaj, ne samo u kontekstu crnogorske kulturne baštine, ovaj podatak smatramo frapantnim- navodi se u izvještaju komisije, koji je Pobjeda dobila od Ministarstva kulture na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Potrebna saglasnost
Nepostojanje studije zaštite, po svemu sudeći, prolongiraće rokove za davanje uslova za izradu konzervatorskog projekta nepokretnog kulturnog dobra ostataka Manastira Sv. Arhanđela Mihaila, koje je u februaru 2016. zatražila Mitropolija crnogorsko-primorska.
Na prvom sastanku odbora za obnovu Manastira, u oktobru prošle godine, konstatovano je da će Manastir biti izgrađen do 2020. godine i da će u njemu biti obilježen jubilej – 800 godina od osnivanja Zetske episkopije, odnosno Mitropolije crnogorsko-primorske.
- Neosporna je činjenica da bilo kakva intervencija - rekonstrukcija, konzervacija, restauracija, primjena anastiloze... na arheološkom lokalitetu ostataka Manastira i Crkve Sv. Arhanđela Mihaila mora biti obavljena uz prethodno pribavljenu saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara, što povlači izdavanje konzervatorskih uslova – navodi se u izvještaju stručne komisije.
Za komisiju Ministarstva kulture zbunjujuća i apsurdna bila je informacija dobijena od službe zaštite da prilikom izrade prostornih planova - čak ni u slučaju tako značajnog kulturnog dobra - studija zaštite nije obavezujuća. To što nije obavezujuća, navodi se u izvještaju, ne znači da je nepoželjna, a u slučaju rješavanja kompleksne problematike na Prevlaci apsolutno je obavezna.
Članovi komisije uočili su, takođe, neophodnost prezentacije i valorizacije lokaliteta i u tom pogledu su izdvojili dva stručna stava.
- Domicilne zakonske norme iz oblasti zaštite kulturnih dobara, kao i međunarodni relevantni propisi, te principi konzervatorsko-restauratorske struke, dozvoljavaju postupak rekonstrukcije na arheološkom lokalitetu samo na osnovu kompletnih podataka koji garantuju apsolutno obezbjeđenje autentičnog izgleda. U slučaju lokaliteta na Prevlaci, sasvim je izvjesno da rekonstrukcija nije moguća. Sa takvim mišljenjem je saglasna i Mitropolija crnogorsko- primorska, što se može konstatovati u njenom zahtjevu u kome se potencira postupak „idealne rekonstrukcije“ – navodi se u izvještaju komisije.
Pobjedin izvor iz Ministarstva kulture Pobjedi je objasnio da „idealna rekonstrukcija“ predviđa da se oko ostataka manastira Sv. Arhanđela Mihaila sagradi novi manastir po uzoru iz perioda nastanka arhitektonskih osobenosti lokaliteta Prevlaka, odnosno od 1. do 7. vijeka.
- Taj manastir nikako ne može biti isti u svim detaljima kao ovaj stari, za koji i ne znamo kako je izgledao. Dakle, „idealna rekonstrukcija“ zasnivala bi se na osnovu pretpostavki kako je nešto izgledalo – tvrdi naš izvor iz Ministarstva i dodaje da je Mitropolija već bespravno, uz ostake Manastira, sagradila konak.
Nekoliko modela
Prezentacija i valorizacija lokaliteta, prema navodima u izvještaju komisije, može se realizovati u okviru analitičkih promišljanja modaliteta konzervacije, restauracije, djelimične rekonstrukcije, muzeološke prezentacije, prezentacije u okviru arheološkog parka Prevlaka, pa u vidu „idealne rekonstrukcije“ i dr. Izuzetno važno za komisiju je, dakle, određivanje namjene još kompletno neistraženog lokaliteta Prevlaka- u funkciji kulturnog turizma, u obliku arheološkog parka, kroz isključivo sakralnu svrhu ili u kombinaciji navedenih modela.
- Da bi se dao odgovor na ovo kompleksno pitanje - u okviru njega i rješavanje zahtjeva Mitropolije crnogorsko-primorske- bilo bi apsolutno neophodno, prije donošenja konačnih odluka, pristupiti studiji zaštite kompletnog arheološkog lokaliteta Prevlaka – ističu članovi komisije Ministarstva kulture i pozivaju se na odrednice člana 90. Zakona o zaštiti kulturnih dobara, koji propisuje izradu studije. U obrazloženju iznijetih stavova, članovi komisije su se, između ostalog, u izvještaju pozvali i na Studiju zaštite kulturnih dobara u obuhvatu prostornog plana posebne namjene obalnog područja (MORT, 2017), u kojem se konstatuje loša očuvanost kulturnog dobra „Poluostrvo Prevlaka sa ostacima Manastira i Crkve Sv. Arhanđela Mihaila“.
- Arheološki lokalitet je izložen kako spoljašnjim uticajima, tako i nebrigom držaoca... Na kulturnom dobru su u dva perioda vršeni radovi bez saglasnosti nadležnih institucija. Ne dozvoljavaju se bilo kakve aktivnosti kojima se mogu devalvirati naslijeđene kulturne vrijednosti. Nakon dobijenih rezultata arheoloških i konzervatorskih istraživanja i dokumentacije, uraditi konzervatorski projekat koji obavezno podrazumijeva konzervaciju, dok će se ostale konzervatorske mjere definisati na onosvu istraživanja... – navodi se, između ostalog, u studiji Ministarstva održivog razvoja i turizma, koje je krajem 2015. godine izdalo Mitropoliji urbanističko tehničke uslove za izgradnju manastirskog kompleksa.
(opširnije u Pobjedi)
