Kako se navodi u saopštenju koje je objavila Helsinška komisija, Nataša Kandić osnovala je Fond za humanitarno pravo u Beogradu 1992. godine kako bi dokumentovala teška kršenja ljudskih prava počinjena za vrijeme sukoba tokom raspada bivše Jugoslavije. "Više od 25 godina kasnije, Fond za humanitarno pravo nastavlja da se bori za pravdu za žrtve ratnih zločina i suprotstavlja ekstremnom nacionalizmu i etničkim tenzijama koje i dalje tinjaju na Zapadnom Balkanu".
U obrazloženju nominacije predsjedavajućeg Vikera i kongresmena Engela, između ostalog se kaže da je detaljna dokumentacija FHP o tim zločinima postala ključna za izvršenje pravde, kako u Međunarodnom krivičnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju, koji je okončao rad krajem 2017. godine, tako i u nacionalnim sudovima za ratne zločine u zemljama regiona.
"Glavni počinioci zločina, uključujući političke i vojne lidere, po prvi put od Drugog svjetskog rata pozvani su na odgovornost na međunarodnom nivou. Preživelim žrtvama i traumatizovanim zajednicama u kojima su živjeli pružena je šansa da ponovo izgrade svoj život. Zemlje regiona podstaknute su da se pridržavaju vladavine zakona i prihvate nasljeđe strašne prošlosti", ističe se u saopštenju Helsinške komisije.
"Fond za humanitarno pravo nastavio je svoj rad kroz sukobe i u sredini neprijateljski nastrojenoj prema borcima za ljudska prava. Suviše mnogo ljudi u Srbiji pokušava da negira stravične zločine ili ih opravdava satanizujući žrtve, a još veći broj je ćutao dok se etničko čišćenje nesmetano odvijalo. Nasuprot tome, sa Natašom Kandić na čelu, FHP se javno oglašavao protiv činova agresije, izvještavao o počinjenim zločinima i odbacivao mržnju na kojoj su bili zasnovani. Iako je to nemoguće izmjeriti, uvjereni smo da su napori Fonda odvratili neka dodatana kršenja ljudskih prava", ističu senator Viker i kongresmen Engel.
