U Ministarstvu ekonomije smatraju da se to treba uraditi razvijanjem ekonomskog patriotizma i izvozom usluga. - Ukoliko zatvorimo energetski i bilans hrane, imali bi dugoročno održivu ekonomiju, jer ovako koncipirana zavisi od stranih investicija i turističke sezone, uz doznake iz inostranstva - kazao je Drecun Pobjedi.
Podaci
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena lani je iznosila 2,67 milijardi eura, 12 odsto više nego 2016. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 16,1 odsto i neznatno je porasla. Crnogorski izvoz je bio vrijedan 371 milion eura. Crna Gora i dalje najviše izvozi aluminijum (72 miliona eura), gvožđe i čelik (17,9 miliona), a u posljednje vrijeme i rudu boksita (66,7 miliona eura). Lani je vrijednost izvezene električne energije iznosila 23,3 miliona eura, što je za 37 odsto manje u odnosu na kišnu 2016. godinu. Ove godine izvoz bi trebalo da bude simboličan jer EPCG ponovo snabdijeva KAP. Što se tiče izvoza hrane, on je više nego simboličan i lani je iznosio ukupno sa pićem 46 miliona eura.
U uvozu, međutim, prednjače mašine i vozila, za koja smo lani dali 552 miliona eura, od čega 163 miliona za automobile. Na drugom mjestu po uvozu je hrana, čiji je ukupan uvoz bio 425 miliona eura, dakle znatno veći od ukupnog izvoza. Od hrane smo najviše uvezli mesa - za 103 miliona eura, za voće i povrće smo platili 67 miliona, a za žito 58 miliona. Samo šest miliona manje dali smo za uvoz mlijeka i jaja, iako Crna Gora ima srazmjerno značajnu domaću proizvodnju jaja, kao i mliječnih proizvoda, ali je paleta svedena na jogurt, kisjelu pavlaku i nešto sira.
Uvoz - izvoz
Uvoz goriva koštao je 172 miliona eura, ljekova 76 miliona, pića 64, a telefona 73 miliona eura. - Pola milijarde se godišnje potroši na uvoz hrane, koju možemo da proizvedemo. Poveć a n j e m p o l j o p r i v re d n e proizvodnje može se za tri godine postići dobar rezultat – tvrdi Drecun, koji smatra da nemamo održivu ekonomiju zbog spoljnotrgovinskog deficita, jer ga moramo pokrivati iz tekućih prihoda, a oni prifale u jednom momentu. - Nama se to po pravilu dešava da nam prifali, pa se svake godine zadužujemo jer nemamo dobru strukturu privrede - istakao je Drecun, kojem je razumljivo da ne možemo da razvijamo proizvodnju vozila i mašina, ali možemo da se ogledamo u proizvodnji namještaja i nekih manje komplikovanih proizvoda.
U Ministarstvu ekonomije smatraju da je rješenje u liberalizaciji trgovine uslugama. - Obim usluga raste iz godine u godinu i što je najbitnije, u ovoj oblasti konstantno ostvarujemo suficit. Prema podacima Centralne banke, u 2016. godini ostvaren je visok priliv od izvoza usluga od 31,7 odsto BDP-a, što je 3,6 puta više od izvoza robe - kazali su predstavnici ovog resora. Dodali su da Vlada daje znatnu podršku privrednicima i poljoprivrednicima, a oni su za ovu godinu planirali ofanzivniju akciju da se kupuje domaće. - Razvijanjem tzv. ekonomskog patriotizma i kupovinom domaćih proizvoda doprinosimo njihovoj boljoj konkurentnosti i pozicioniranju na domaćem tržištu, čime indirektno smanjujemo potrebu za uvozom - poručili su iz Ministarstva.
