Nacionalna konferencija „Izazovi u sprovođenju Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti u dijelu obezbijeđivanja standarda socijalnih usluga“održana je okviru projekta „Socijalna inkluzija i vladavina prava u procesu EU integracija u Crnoj Gori, koji SOS telefon Podgorica, sprovodi u saradnji sa NVO CAZAS i Udruženje za razvoj civilnog društva Bijelo Polje, uz podršku Delegacije Evropske Unije (EU) u Crnoj Gori.
Konferenciji su prisustvovale članice Crnogorske IRIS Mreže (Organizacije civilnog društva koje pružaju socijalne usluge) kao i predstavnice Ombudsmana, Ministarstva rada i socijalnog staranja i Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu.
Fokus konferencije je dat na ulogu i održivost civilnog društva u sistemu socijalne zaštite u skladu sa reformom koja predviđa prenos odgovornosti u kreiranju društvenih politika i razvoju socijalnih usluga na lokalne aktere (organizacije civilnog društva) koji imaju odgovornost, motivaciju, iskustvo i vještinu.
Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Snežana Mijušković podsjetila je da su Zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti propisani jasni rokovi u kojem periodu treba da,ustanove koje pružaju različite usluge, dobiju licence i odobrenje za rad.
„Nažalost, došlo je do neusklađenosti rada različitih državnih organa. Tako da sistem licenciranja, koji je trebao da bude već uspostavljen, još uvijek nije uspostavljen“, kazala je Mijušković.
Sa druge strane, kako je navela, socijalna inspekcija koja je uspostavljena Zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti, u okviru svog mandata je vršila nadzor nad radom javnih ustanova, „i izricala prekršajne naloge kako rukovodiocima tako i samim ustanovama zbog neposjedovanja licence“.
„U tom dijelu je ombudsman djelovao i dao određene preporuke kako Ministarstvo rada i socijalnog staranja, tako i samoj Upravi inspekcije da su u obavezi da izvrše detaljnu analizu zakona, da usklade međusobna postupanja i da u ovom segmentu ne bi smjelo da dolazi do disbalansa, odnosno rad svih državnih organa bi trebalo biti usaglašen“, navela je Mijušković.
Ona je kazala da su dobili odgovor Ministarstva da će u najskorijem periodu biti uspostavljen sistem licenciranja.
„Činjenica je da na današnji dan nemamo još uvijek jednu licnenciranu uslugu. To je važno jer je Ministarstvo u obavezi da vodi registar licenciranih usluga,a za naše građane je veoma važno da znaju ko su oni koji pružaju usluge i da sa sigurnošću mogu da očekuju dobru uslugu od onih koji su prošli sve te provjere“, istakla je Mijušković.
Izvršna direktorica SOS telefona Biljana Zeković kazala je da je ključni zadatak u okviru projekta bio jačanje kapaciteta nevladinih organizacija da budu ravnopravni i kredibilni partneri Vladi u budućem procesu podugovaranja.
„Ono što je ključno jeste da su organizacije, kroz različit set obuka, stekle znanje o strateškom planiranju, ali strateškom planiranju razvoja socijalnih servisa. Svaka obuka imala je kao produkt, uz mentorsku podršku, konkretna dokumenta koja su bila od ključnog značaja za organizacije civilnog društva“, pojasnila je Zeković.
Ona je kazala da je na taj način 15 organizacija, članica IRIS mreže, dobilo 16 strateških planova koji su imali akcenat na programe socijalnih usluga, 15 organizacija je radilo svoje planove finansiransijske održivosti i izradilo svoje komunikacijske strategije.
„Ono što je od posebnog značaja bilo za organizacije civilnog društva koje planiraju da budu konkurenti za podršklu Vlade kada su socijalni servisi u pitanju bilo je jačanje menadžmenta organizacija kroz obezbjeđivanje procedura vezanih za ISO standard“, navela Zeković.
Prema njenim riječima, osim organizacijskog menadžmenta koji je kroz ISO standarde obezbijeđen za pet organizacija u okviru ovog projekta, u prethodnom projektu SOS-a je još pet organizacija uspostavilo ISO standarde u svom sistemu menadžmenta.
Program menadžer u sektoru za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori Miguel Magro Gomez, kazao je da Delegacija EU prepoznaje značaj civilnog društva koje je aktivno u pružanju socijalnih usluga i očivanju ljudskih prava ranjivih grupa.
„U EU, socijalne usluge igraju ključnu ulogu u poboljšanju kvaliteta života i pružaju socijalnu zaštitu – uglavnom se uključuju u socijalnu sigurnost, usluge zapošljavanja, zaštitu djece i druge usluge.U našim zemljama usluge podrazumijevaju kvalitetniju integraciju, i na odgovornosti su samih država“, naveo je Gomez.
On je pojasnio da su ciljevi koordinisani kroz dobrovoljni okvir kvaliteta za socijalne usluge, koji daje smjernice javnim nivoima vlastima kako da organizuju i finansiraju socijalne usluge i kako da razvijaju i evaluiraju iste.
„Napredak Crne Gore u ovoj oblasti je primjetan, a pravni okvir i praksa se razvijaju svakog dana sa namjerom da se stvore uslovi za decentralizovano pružanje usluge i finansiranje istih koje su u skladu sa potrebama svih korisnika“, istakao je Gomez.
Državna sekretarkaMinistastva rada i socijalnog staranja Vukica Jelić poručila je da će taj resor u narednom periodu kontuinuirano pratiti potrebe ranjih grupa i intenzivno raditi na stvaranju ambijenta koji će omogućiti razvoj neohodnih uslova za sve kojima je to potrebno.
„Država je dužna da prati, daje podršku i kontroliše sve izvođače. Intencija je da svi pružaoci usluga budu dio sistema socijalne zaštite, da se usluge standardizuju, unaprijede i prate nivo razvijenih zemalja u korist svih građana“, istakla je Jelić.
