Simović je kazao da od sva tri ključna izvora sredstava u ovoj godini bilježimo značajan rast.
''Primjetan je rast izdvajanja iz nacionalnog budžeta za 1.9 miliona eura a posebno ohrabruje rast raspoloživih EU fondova što je rezultat mnogih evropskih iskoraka Crne Gore kao i potvrda jačanja kapaciteta naših institucija. Uporedna iskustva mnogih država govore da generalno pored velikih benefita u brojnim oblastima posebno su za sektor poljoprivrede dobili izdašne fondove podrške. Na svima nama je da tu šansu iskoristimo kao što su uspjele brojne evropske države'', kazao je Simović.
Kako je dalje dodao u strukturi Agrobudžeta definisane su tri oblasti podrške - poljoprivreda, ribarstvo i operativni programi.
''Ukupno je definisano 56 mjera. Najveći broj mjera i ove godine se odnosi na ruralni razvoj i to 23 u iznosu od 23.5 miliona eura, odnosno 58,8 odsto od ukupnog Agrobudžeta. Za mjere tržišno-cjenovne politike, namijenjeno je 6.6 miliona eura. Za ovu vrstu podrške imamo rast od blizu jednog miliona eura u odnosu na prethodnu godinu. Za direktna plaćanja definisali smo 6 programa i opredijeljeno je preko 6 miliona eura odnosno oko 800 hiljada više nego prethodne godine. Obezbijeđen je širi obuhvat korisnika. Uključivanje znatno većeg broja mladih gazdinstava u sistem. Širi obuhvat i uključivanje mladih gazdinstava je izraz dodatne pravednosti. Uvažavanjem realnih struktura odnosno broja grla i veličine parcela uz istovremeno postepeno približavanje dikretnih plaćanja evropskom modelu. Povećanim obuhvatom korisnika stvaramo bolju osnovu za pregovaračku poziciju sa EU kako bi crnogorski farmeri dobili premije iz evropskog budžeta na način na koji sada taj značajni podsticaj koriste farmeri širom Evrope'', kazao je Simović.
Simović je dalje naveo da je zbog toga smanjen uslov za premiju ustočarstvu sa tri na da grla u govedarstvu i sa 30 na 20 grla u kozarstvu.
''Takođe smo smanjili uslov minimalne površine u biljnoj proizvodnji sa 0.5 na 0.3 hektara. Povećali smo premije za tog junadi i to za grla porijeklom iz Crne Gore na 140 eura po grlu. Postepeno uvodimo evropski sistem kontrole da bi pripremili naše farmere i institucije na pravila korišćenja značajno većih evropskih fondova za direktna plaćanja. Ohrabreni rezultatima podrške u preradi mlijeka na porodičnim gazdinstvima tokom prošle godine nastavljamo sa tom mjerom. Vjerujemo da ćemo broj prošlogodišnjih gazdinstava (276), povećati u ovoj godini. To je bila dobra odluka jer tih 276 vjerujem u ovoj godini i 400 gazdinstava su mnogi pogoni u kojima žive i rade članovi tih porodica. Ti objekti se registruju kod nadležne uprave, kontroliše se kvalitet i zdravstvena ispravnost gotovih proizvoda, čuva se tradicionalna proizvodnja i podstiče potražnja za tim proizvodima u turističkim i trgovačkim objektima. Premije za mlijeko ostaju na prošlogodišnjem visokom nivou uz unaprjeđenje procedura i ispunjavanja higijesnksih uslova na farmama uz dodatne premije za kvalitetno sirovo mlijeko'', kazao je Simović.
Simović je dalje naveo da je u ovogodišnjem planu novina dodatna podrška za mlade farmere.
''Za njih smo obezbijedili i posebne programe i dodatne pomoći. Zadržali smo poseban program za mlade farmere koji smo započeli prošle godine kroz koji smo za njih 45 obezbijedili po 10.000 eura bespovratne podrške za pokretanje njihovog poslovanja. Nastavljamo i ove godine vjerujem sa novih 50 mladih farmera. Starosnu granicu smo povećali sa 30 na 35 godina. Kod direktnih plaćanja, mladi farmeri imaju povećanu premiju po hektaru i povećanu bespovratnu podršku u određenom broju mjera ruralnog razvoja'', istakao je Simović.
Daljim predstavljanjem ovogidšnje programa Agrobudžeta, Simović je naveo da je podrška sektoru pčelarstva uvećana za 58 odsto u odnosu na prošlu godinu.
''Zadržali smo mjeru za slučaj potrebe za intervencijama na tržištu. Iskustvo iz prošle godine pokazuje na potrebu i važnost ove mjere kada se javljaju tržišni viškovi kod sezonskih proizvoda i kada treba intervenisati sa dozvoljenim mjerama, skladištenjem ili nekim sličnim mjerama. Mjere ruralnog razvoja smo podijelili na tri osovine. Prva osovina u opredijljenim sredstvima je mjera jačanje konkurentnosti proizvođača hrane za koju smo definisali 17 programa i opredijelili oko 21 milion eura. Nastavljamo sa realizacijom IAPRD like projekata namijenjenih za poljoprivredna gazdinstva i za preradu. Tokom prošle godine realizovali smo 217 tih projekata ukupne investicije 8 miliona i 400 hiljada eura i obezbijedili bespovratnu podršku od oko 4 miliona eura. Ohrabreni ovim rezultatima, iskazanom spremnošću i potrebom za sredstvima i primarnog prerađivačkog sektora, realno je očekivati da će se ovogodišnja planirana sredstva po tom programu do kraja realizovati'', naveo je Simović.
On je dodao da će Crna Gora ove godine krenuti u realizaciju velikog IPARD programa.
''Na bazi dosadašnjih iskustava i naučenih lekcija od strane korisnika i administrativnih sturktura. Opredijeljenosti da svi budemo još efikasniji, da bude više partnerstva sa lokalnim samoupravama, da bude manje birokratskih barijera na lokalnom ali i na državnom nivou. Da IRF nastavi sa efikasnim i brzim plasmanom sredstava za predfinansiranje uz prihvatanje imovine na selu za obezbjeđenje kredita. Evropska pravila za korišćenje evropskih sredstava moraju se do kraja ispoštovati. Vjerujem da ćemo uspjeti i realizovati pravilna sredstva, projekte za primarnu proizvodnju za investicije od 10.00 do 500.000 eura za koje je obezbijeđena bespovratna podrška do 60 odsto, za mlade farmere do 65 odsto ili čak do 70 odsto za mlade farmere koji žive u planinskih predjelima. Uspjećemo i u realizaciji projekata u oblasti prerade za ivnesticije od 40.000 eura do milion i 500 hiljada eura za koje je takođe obezbijeđena bespovratna podrška do 50 odsto dozvoljenih investicija'', istakao je Simović.
Simović je dodao da će se nastaviti sa podrškom vinogradarstva i vinarstva, voćarstva, maslinarstva, povrtarstva, ljekovitog aromatičnog bilja, uz maksimalno prihvatljive investicije do 10.000 eura uz bespovratnu podršku do 50 odsto realizovanih investicija. On je naglasio da će se nastaviti sa mjerama nabavke stočnog fonda, poljoprivredne mehanizacije priključaka i ostale opreme, podrškom u izgranji bunara. Ove godine će se obezbijediti i podrška u izgradnji bistijerni u bezvodnim područjima.
Simović je dalje naveo da će se pokrenuti i projekat razvoja klastera i uz sredstva iz nacionalnog budžeta realizovati brojne projekte razvoja na ruralnim infrastrukturama.
''U okviru politike ruralnog razvoja izdefinisali smo četiri programa za održivo gazdovanje prirodnim resursima i dva programa za poboljšanje kvaliteta života i širenje ekonomskih aktivnosti u urbanim područjima'', kazao je on.
Simović dalje navodi da će se sektor ribarstva podržati kroz dva programa - morskog ribarstva i agrokulture i razvoj sektora slatkovodnog ribarstva i akvakulture.
''Obezbijeđena su sredstva u iznosu od milion i 43 hiljade eura što je povećanje od 135 odsto u odnosu na prošlu godinu. Pored podrške profesionalnim ribarima posebna pažnja će se posvetiti mjerama za održivo upravljanje i očuvanje resursa ribe i drugih morskih organizama. Održaće se nabavka kao i instalacija neophodne opreme za mjesta prvog iskrcaja uz postavljanje elektronskog sistema prikupljanja podataka. Kod slatkovodnog ribarstva predvidjeli smo nabavku uređaja za vođenje evidencije o prodaji i izgradnju i opremanje mjesta prve prodaje. Uvodimo i direktna plaćanja u akvakulturi kako bi podržali uzgajivače slatkovodne ribe. U okviru programa koji se realizaju kroz Upravu za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, realizovaće se 4 programa. Po prvi put imamo posebno obezbijeđenja sredstva u nacionalnom budžetu za realizaciju programa mjera za bezbjednost za koji je izdvojeno 349 hiljada eura. Dodatno će se unaprijediti sistem službenih kontrola hrane i redovnih analiza hrane u svim fazama od primarne proizvodnje, preko prerade do prodaje krajnjem potrošaču. Za mjere obavezne zaštite životinja uložiće se milion i 400 hiljada eura uz dodatna ulaganja mimo ovih sredstava od oko milion eura za vakcinaciju protiv prgave kože govedi i plavog jezika. U prošloj godini upravo zahvaljujući tim sredstvima kao i blagovremenoj i kvalitetnoj vakcinaciji uspjeli smo da zaštitimo naš stočni fond. Uradićemo to i ove godine. Ovaj Agrobudžet predstavlja dobru osnovu za dalji razvoj sektora poljoprivrede, unaprjeđenje uslova života na selu, otvaranje novih radnih mjesta, usvajanje novih standarda i jačanje naših institucija. Ovaj Agrobudžet je i put za obezbjeđivanje još veće podrške iz nacionalnog budžeta i evropskih fondova. '', kazao je Simović.
Odgovarajući na pitanja novinara Simović je prokomentarisao izdvojen budžet za organsku proizvodnju kazavši da je u tom segmentu potrebno sagledati detaljniju analizu.
''Sugerišem da detaljnije analiziramo, i siguran sam da ćete prepoznati da to nije samo ta jedna linija koja je namijenjena za direktna plaćanja za organsku poljoprivredu. Prepoznaćete da brojni programi koji su u paketu ruralnog razvoja, što je 58 odsto ukupnog budžeta, nude mogućnost da za te mjere mogu konkurisati i dobiti veoma važna i značajna bespovratna sredstva i proizvođači organske poljoprivrede. Tako da to treba posmatrati u zbiru i vidjećete da je to značajno veće izdvajanje za proizvođače organske proizvodnje i ljekovitog i aromatičnog bilja'', kazao je Simović.
Domaćini nisu neuki već mudri i vrijedni ljudi
Komentarišući navode pojedinih medija o zloupotrebi državnih resursa, Simović govori da je to posljedica saopštenja pojedinih političkih subjekata koji posjete domaćinima i proizvođačima karakterišu kao razgovor sa neukim ljudima.
''Tačno je da sam bio u Beranama nakon povratka iz Andrijevice, kao što je tačno da sam tokom radnih dana bio i na Žabljaku i u Bijelom Polju, kao što ću danas biti u Nikšiću, a sjutra u drugoj opštini. Ali s jednom namjerom – da razgovaram s dobrim domaćinima, s vrijednim i uspješnim preduzetnicima, da čujem njihove sugestije i da na licu mjesta definišemo zajedničke odgovore na njihove probleme. Razgovor s njima se kroz „partnerska saopštenja“ označavao kao razgovor s neukim ljudima. To nisu neuki ljudi, nego mudri i vrijedni domaćini. To su ljudi koji su naučili kako se živi od svoga rada i kako se posteno može živjeti od toga. Takav odnos i potreba dijaloga s tim domaćinima je obaveza svih nas“, rekao je Simović.
Odgovarajući na dalja pitanja novinara Simović je kazao da je Crna Gora prošle godine oko mjera intervencije na tržištu imala značajne izazove.
''I to po pravilu uvijek u špicu kada se pojavljuje značajna količina proizvodnje ranog povrća. Prošle godine poseban izazov je bio za proizvođače lubenice, ranog krompira i manji problem oko proizvodnje paprike i krastavaca. Ovo je malo tržište i kada se na njemu u špicevima pojavi određena količina roba koje su iz uvoza, posebno kada te količine krenu bez ikakvih kontrola onda se desi taj problem i biva ugrožen dohodak naših poljoprivrednih proizvođača i onog što su oni sa mukom stvarali. Kao i prošle tako ćemo ove godine sprovesti kontrolu dozvoljene mjere, to je naša obaveza. Da uvozne pošiljke iskontrolišemo na zdravstvenu bezbjednost te hrane. Zaključno prije par dana imali smo vraćenih 105 takvih pošiljki, dosta je bilo tu povrća iz raznih nabavnih tržišta gdje su analize pokazale da imaju enormni sadržaj pesticida. Sve smo to vratili, vratićemo i u narednim godinama. Povećali smo kontrolu kvaliteta te hrane, ne da bi povlastili domaće proizvođače već da bi zaštitili zdravlje naših potrošača - i domaćih i turista. Oko hiljadu tona hrane smo vratili i to je nešto što je pokazalo da kroz analizu rizika naši dobavljači i trgovci dobro vode računa od koga će nabaviti robu. Takođe smo obezbijedili skladištenje, sačekali smo da prođe taj špic na tržištu i kasnije smo tu robu plasirali ili na domaćem ili na izvoznom tržištu po korektnim cijenama. U ovoj mjeri smo takođe definisali jednu evropsku mjeru gdje smo kazali da u slučaju pojave tržišnih viškova pojedinih proizvoda pilotiramo program voća i mlijeka za škole, ako bi se tu javio problem, da otkupimo te viškove da time smanjimo pritisak na tržište, smanjimo opasnost od ugrožava dohotka poljoprivrednih proizvođača a tim proizvodima obezbijedimo škole, zdravstvene ustanove, socijalne ustanove'', kazao je Simović.
On je dalje dodao da aktivno rade na problemu suzbijanja krivolova ribe ali poziva sve da se uključe.
''Problem krivolova nije novijeg datuma. Negdje sam u ranijim godinama čak dobijao sugestije i tumačenja - pa dobro to je dio naše tradicije. Kakve tradicije? Tradicije dinamitaša, tradicije uništavanja onoga što je veoma ranjivi resurs. Time se ne uništavaju samo riblji resursi već se veoma negativno utiče na ukupni biodiverzitet u podmorju i nismo to prihvatili kao tradiciju koju treba prećutno odboravati. I tu smo snažno nastupiti, formiran je akcioni tim u koji su ušli predstavnici raznih institucija i vidjeli ste da je tokom prošle godine bilo dosta akcija koje su išle u otkrivanju počinioca. Nastavićemo i ove godine i tu pozivamo za partnerstvo prije svega udruženje ribara koji su dobili rijeke na čuvanje, sve građane i medije - budite tu podsticaj i upozorite kada pojedine institucije zastanu u vršenju svojih redovnih radnih obaveza'', zaključio je Simović.
