Zanimljivosti

Trećina koralnih grebena preplavljena plastikom

Nakon globalnog otopljavanja, plastika je jedna od najvećih prijetnji budućnosti koralnih grebena, kažu naučnici.
Trećina koralnih grebena preplavljena plastikom
Portal AnalitikaIzvor

Više od 11 milijarda komada plastike pronađeno je u trećini koralnih grebena proučavanih na području azijsko-pacifičkog područja, prenosi BBC.

Procjenjuje se da će taj broj porasti na više od 15 milijardi do 2025. godine.

Prema istraživanju, plastika dvadesetak puta povećava rizik pojave bolesti na koralnim grebenima.

Plastične kese, flaše i kese od pirinča su među pronađenim predmetima.

"Mogu reći da je plastika jedna od najvećih prijetnji u okeanima u ovom trenutku, osim klimatskih promjena", izjavio je Jolea Lamb sa univerziteta Kornel u Itaki.

"Tužno je koliko je komada plastike na koralnim grebenima... ako možemo da počnemo da utičemo na te velike zagađivače plastikom, onda se možemo nadati da ćemo početi da smanjujemo količinu koja završava na tim grebenima".

Od koralnih grebena zavisi 275 miliona ljudi

Više od 275 miliona ljudi na svijetu zavisi od koralnih grebena kao izvora hrane, turističkom prihodu, a za njih imaju i kulturni značaj i štite obalna područja.

Vjeruje se da plastika uzrokuje bolesti koje napadaju morske beskičmenjake koji omogućavaju bujanje koralnih grebena.

Velika je vjerovatnoća da se grane korala zapetljaju u plastiku.

To su važna staništa riba i za ribarenje, kažu naučnici.

"Mnogo puta naiđemo na velike kese od pirinča ili plastične folije", rekao je dr Lamb koji je vodio istraživanje.

Prema njegovim riječima, osam puta je veća vjerovatnoća da se oko tih korala s mnogo grana omota plastika.

Najviše plastike blizu Indonezije

U istraživanju objavljenom u časopisu Science međunarodni istraživači su proučili više od 150 grebena iz četiri zemlje na azijsko-pacifičkom području od 2011. do 2014. Plastika je otkrivena u trećini proučenih grebena.

Grebeni blizu Indonezije imali su najviše plastike, dok su australijski grebeni pokazivali najmanju koncentraciju. Tajland i Mjanmar su bili u sredini.

Ranija istraživanja otkrila su da plastični otpad može predstavljati stres za korale sprječavanjem prodiranja svjetla i kiseonika, pa se patogeni organizmi mogu zadržavati.

Na osnovu procjena o plastičnom otpadu koji završava u okeanima, naučnici sugerišu da se broj komada plastičnog otpada koji završava na koralima u azijsko-pacifičkom regionu može povećati s 11,1 milijarde na 15,7 milijardi komada do 2025.

Svake godine, prema procjenama, u okeanima završava 4,8 do 12,7 miliona tona plastike.

Portal Analitika