Kako je na konferenciji objašnjeno da bi krenulo u proces zatvaranja poglavlja, prvo je potrebno riješiti određena mjerila. Ta mjerila su trojaka i fokusiraju se na zakonodavstvo i pravnu tekovinu od 200.000 stranica.
''To je usklađivanje kandidata sa pravnom tekovinom Evropske Unije. Zbog toga oni čine najvažniji dio mjerila. To nije samo prepisivanje direktive nego zahtijeva dobro poznavanje parvnog sistema EU i nacionalnog pravnog sistema i time moramo vidjeti šta mi to već imamo a šta moramo izmijeniti. Nekada zna da vam najveću glavobolju zada neka mala smjernica nego neke velike direktive. Ovaj dio mjerila je recimo najlakši jer je sve propisano i znamo šta je pred nama i na čemu moramo da radimo'', kazao je Pejović.
Kako je dodao drugi dio predstavljaju adminsitrativni kapciteti.
''Tu je potrebno da Crna Gora pokaže da ima administrativne sposobnosti, da imamo dovoljan broj eksperata koji mogu adekvatno sprovoditi i ispratiti sve što se od nas traži'', pojasnio je Pejović.
Pejović je naveo da treći dio uključuje institucionalni okvir.
''To znači da trebamo kreirati nove, mnoge strukture koje će sprovoditi te pravne tekovine. Pogledajmo samo vladavinu prava i sve institucije koje smo morali kreirati da bi ispunili privremena mjerila'', istakao je Pejović.
On je izrazio zadovoljstvo na dosada odrađen posao i kazao da su početna mjerila iza nas te da aktivno radimo dalje.
''Jutros smo uputili pregovaračku poziciju za poglavlje 27 a nakon toga predajemo jedno od najvažniji poglavlja na usvajanje Vladi i šaljemo Briselu i time završavamo svoj dio posla. Ja se nadam da ćemo ove godine ići u ravnomjeran proces zatvaranja poglavlja. Zajedno sa sprovođenjem vladavine prava glavni fokus ove godine je ispunjenje i notiranje da smo uspješno kompletirali 83 privremena mjerila. Naglašavam nema dodatnih kriterijuma, to je naš cilj. Nakon što zatvorimo ta 83 privremena mjerila dobićemo nova završna mjerila koja su zadnji preduslov za kompletiranje i zatvaranje poglavlja'', istakao je Pejović.
Kako je dalje pojasnio čitav proces zajedno sa mjerilima je dosta sadržajan i zahtjevan te zna da bude mnogo težak za zemlje kandidate.
''U sadržaju proces pristupanja i zatvaranja poglavlja je mnogo više usmjeren na konkretne rezultate. Pojedina poglavjla zahtijevaju da prije samog ulaska vi funkcionišete kao država članica. To zna da bude komplikovano za mnoge zemlje kandidate jer nemate fondove koje bi imali kao država članica a koji su mnogo veći nego što mi imamo na raspolaganju. Takođe nedostaju vam institucije koje bi imali kao članica EU'', kazao je Pejović.
On je istakao da je saradnja sa Hrvatskom na izuzetno visokom nivou.
''Od ulaska Hrvatske 2012. godine, ekspertska podrška te zemlje usmjerena ka nama je na jako visokom nivou. Mi smo imali 170 raznih događaja gdje su kolege iz Hrvatske dolazile u Crnu Goru i mi išli kod njih, i sa zadovoljstvom mogu da pohvalim našu saradnju i da istaknem da su nam pomogli u svemu što smo radili. Nadam se da će ovo biti samo temelj novog druženja kao dvije ravnopravne članice i da ćemo nastaviti dobru saradnju sjutra kada budemo zajedno donosili odluke kao dio EU'', kazao je Pejović.
On je dodao da je Crna Gora na evropskom putu sa Srbijom od samog starta, te podsjetio da je potpisan sporazum o saradnji u evropskoj integraciji i da su te dvije države razmatrale sve što je zajednički korpus što se najbolje vidi na poglavljima 23 i 24, te da se tu radne grupe već same sastaju i razmatraju dalje korake.
Za Srbiju pitanje Kosova ne može biti uslov
Šefica Pregovaračkog tima Srbije za pristupanje EU, Tanja Miščević kazala je da ne podržava ideju grupnog ulaska već da bi svako trebao da napreduje u skladu sa onim što je do sada uradio. Ona je dodala da kada je Srbija u pitanju, uslov za ulazak ne može biti pitanje Kosova.
''Najveća specifičnost našeg pregovaračkog procesa jeste poglavlje 35. Prvo to nije poglavlje o Kosovu i Metohiji, to je poglavlje kojim se prati sprovođenje svega onoga što je dogovoreno u dijalogu o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine. Mi ne pregovaramo sa Evropskom unijom status Kosova. Da budem potpuno jasna mi ni sa Prištinom ne pregovaramo status, mi pregovaramo o normalizaciji odnosa. Zašto ne pregovaramo sa EU. Zato što su oni statusno neutralni. Pet država članica nije priznalo proglašenje nezavisnosti Kosova i time EU ne može taj uslov postaviti Srbiji. Sa druge strane mi oko pitanja statusa sa Prištinom se naravno ne možemo dogovoriti jer su to dijametralno različite stvari'', kazala je Miščević.
