Zanimljivosti

Geomagnetna oluja uskoro pogađa Zemlju

Zemljino magnetno polje sjutra će pogoditi geomagnetna oluja najslabije jačine, saopštili su iz američkog Centra za predviđanje vremenskih prilika u svemiru i Agencije za proučavanje okeana i atmosfere (NOAA).  



Geomagnetna oluja uskoro pogađa Zemlju
B92/TanjugIzvor

Riječ je o fenomenu koji može da utiče na elektromreže, satelite i avionske linije, i pruzrokuje zastoj čitavog svijeta.

Geomagnetna oluja privremeno je ometanje Zemljine magnetosfere i prouzrokovana je aktivnostima Sunca, kada udarni talas i oblak magnetnog polja Sunčevog vetra zajedno sa Sunčevim bakljama i koronalnim izbacivanjem mase napadaju Zemljino magnetno polje tri dana nakon Sunčevih aktivnosti.

Geomagnetne oluje obično traju dan ili dva, ali mogu da traju i danima.

Prema saopštenu NOAA, ova geomagnetna oluja klasifikovana je na skali od jedan do pet kao G-1, što znači da će biti najslabije jačine.

Ipak, kako se navodi, ta oluja mogla bi da prouzrokuje "slabe oscilacije na mrežnim stanicama i manji uticaj na satelitske operacije, kao i na životinje koje migriraju".

Oluja kategorije G-5, na primer, uticala bi na električnu energiju i bezbednosne sisteme širom svijeta, pa bi moglo da dođe do potpunog urušavanja sistema računarskih mreža i velikih oštećenja na električnim transformatorima.

To bi, kako se navodi, moglo da prouzrokuje nestanak struje širom Zemlje.

Oluja jačine G-5 može da naškodi i radiotalasima, i stvori potpuni haos u društvu - primjera radi, mobilni telefoni, GPS i internet ne bi radili.

Karingtonov događaj najveća je zabeležena geomagnetna oluja u istoriji, a dogodila se u septembru 1859. godine.

Skorije je poznat slučaj iz 1989. godine, kada su za vrijeme jedne takve oluje četiri satelita bila u kvaru nedjelju dana.

Uticaj geomagnetnih oluja na ljude tek će se proučavati, ali je poznato da golubovi pismonoše, na primjer, za vrijeme takvih oluja imaju problema sa navigacijom i nisu u stanju da pronađu mjesto na koje treba da slete.

Portal Analitika