Kada se jedan muzej nalazi u zgradi Doma trezvenosti, eto simboličnog razloga da se pomisli kako iza tih vrata funkcioniše sređen sistem koji svjedoči o našoj milenijumskoj istoriji. Međutim, čak i prvi pogled na rezultate projekta „Revalorizacija kulturnih dobara Crne Gore“ pokazuje da se Polimski muzej u Beranama ne može baš pohvaliti trezvenim odnosom prema našoj baštini.
Revalorizacija je pokazala da Polimskom muzeju nedostaje 1.175 predmeta iz prirodnjačke i arheološke zbirke, kao i iz zbirke knjiga stručne biblioteke. Brojne stručne knjige izgleda nijesu bile dovoljne da poduče određene kadrove, budući da se u izjašnjenju odgovornih, koje su u martu 2016. poslali Upravi za zaštitu kulturnih dobara, kao ključni razlog nebrige pominje baš - nestručnost!
Predmeti se raspali
Direktorica Polimskog muzeja Violeta Folić u izjašnjenju navodi da je prirodnjačka zbirka, uvođenjem u Registar zaštićenih spomenika kulture od 1962. godine, imala 150 predmeta. Većinu ove zbirke, kaže, činili su životinjski preparati, rude, minerali i zbirke različitog kamena prikupljenog sa prostora Gornjeg Polimlja.
- Zbog nestručnog rukovanja zbirkom i neadekvatnih uslova čuvanja i prezentovanja, došlo je do drastičnih oštećenja. Preparati ptica i životinja su se organski raspali pa smo bili prinuđeni da ih otpišemo i uklonimo iz muzeja – navodi Folić.
U okviru ove zbirke, prema njenim riječima, nalazila se i zbirka kamena sa lokaliteta Trepča, Radin do, Štapsko, Smirščika, Smiljače, Jablanovog dola, Crne glave, Bijele vode, Hoti u Plavu, Jasenice, Gusinja, Oštrog krša, Sušice. Sa ovih lokacija, prema njenim riječima, prikupljane su stijene u velikim količinama, bez stručnog odabira, pa je njihov broj u zbirci 126 pojedinačnih predmeta, otpisanih 1970. godine.
- Otpisne liste nijesmo pronašli u arhivi muzeja i smatramo da su se zagubile prilikom razdvajanja Muzeja i Arhiva Berana 1992. godine u dvije zasebne ustanove – naglašava Folić.
Što se tiče zbirke knjiga stručne biblioteke, Folić objašnjava da je do 1992. godine Polimski muzej svoju djelatnost obavljao zajedno sa Područnom jedinicom Arhiva Crne Gore iz Ivangrada. Tada dolazi do razdvajanja muzeja i arhiva na dvije posebne javne ustanove. Zbirka stručne biblioteke, ističe Folić, ostaje pri Arhivu, zbog toga što muzej nije imao adekvatan smještaj za čuvanje sve do 2012. godine, kada se dio zbirke vraća u muzej. Revalorizacijom iz 2013. godine, podsjeća Folić, utvrđeno je da se u Polimskom muzeju nalazi 515 predmeta sa statusom kulturno dobro.
- Tom prilikom i dobrom komunikacijom sa osobljem zaposlenim u područnoj jedinici Arhiva Berana obradili smo još 644 predmeta sa statusom kulturno dobro, koji se čuvaju u njihovim prostorijama, što ukupno čini 1.159 obrađenih predmeta. Smatramo da je 961 knjiga (predmet) sa statusom kulturno dobro nestala nestručnim rukovanjem i nebrigom u ovoj ustanovi – ističe Folić.
Fragmenti prošlosti
Revalorizacijom 2013. godine obuhvaćeno je 380 predmeta arheološke zbirke sa statusom kulturno dobro. Ispostavilo se da fali još 70 predmeta.
- U Polimskom muzeju postoji određen broj predmeta koji su dospjeli prilikom istraživanja Beran krša 1961. godine i koji su 1962. vjerovatno bili obuhvaćeni valorizacijom i sticanjem statusa kulturno dobro. Radi se o fragmentima keramičkih sudova, kremenih odbitaka i koštanih alatki koje tim Polimskog muzeja nije mogao da prepozna i samim tim da ih uvrsti kao revalorizovane predmete 2013. godine – objašnjava Folić.
Pored nje, revalorizaciju u Polimskom muzeju uradili su i arheolog Predrag Lutovac, konzervator Milija Pantović i dokumentarista Slobodan Obradović.
Narodnom muzeju 1988. godine dato 25 predmeta na revers
Objašnjavajući manjak u arheološkoj zbirci, Violeta Folić je u izjašnjenju Upravi za zaštitu kulturnih dobara istakla da je Narodnom muzeju Crne Gore još 1988. godine na revers dato 25 predmeta sa arheološkog lokaliteta Beran krš. Po svemu sudeći, predmeti nikad nijesu vraćeni, pa ih stručni tim za revalorizaciju nije mogao ni obraditi u Polimskom muzeju. Folić je Upravi dostavila i dokument, odnosno kopiju reversa iz 1988. godine, iz koje se vidi da je materijal preuzeo tadašnji direktor Istorijskog muzeja Ranko Kujović. Među predmetima se nalaze razne zdjele, kremeni odbitak, strugač na lameli, kremeni nož, jezičasta sjekira, paročak jelenskog roga, koštana igla itd. (nastavlja se)
Foto: D, Malidžan
