To je ocijenio Dimitar Bečev, istraživač na Univerzitetu Severna Karolina i autor nedavno objavljene knjige "Rivalska sila: Ruski uticaj u jugoistočnoj Evropi" (Rival Power: Russia's Influence in Southeast Europe).
Bečev je za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekao da je Rusija daleko iza Zapada u ekonomskom i vojnom prisustvu na Balkanu, ali ima uticaj na oblikovanje narativa, prije svega u Srbiji, što ne košta mnogo.
"Dakle, sa ograničenim materijalnim resursima može se maksimalizovati učinak, odnosno da se dobro odigra sa slabom kartom. Ako pogledamo Srbiju, kao najbližu rusku saveznicu na Balkanu, kakva će ona biti članica EU? Da li će biti antiruski, hladnoratovski, borbeno nastrojena poput Estonije i Poljske? Ili će biti mnogo bliža zemljama članicama kao što su Grčka, Kipar, Bugarska i druge saveznice Rusije?", kazao je Bečev.
Na pitanje šta Rusija želi da postigne na Balkanu i u kojoj mjeri je stanju da ostvari svoje ciljeve Bečev je rekao da je Rusija uspješna u ostvarivanju ograničenih ciljeva.
"Ona ne želi da u potpunosti zamijeni Zapad u regionu, jer nema finansijska sredstva niti političku volju da to uradi. No, ona stvara probleme i destabilizuje region čime otežava nastojanja Zapada da ga stabilizuje i integriše", dodao je.
Bečev je ocijenio i da sadašnja retorika Kremlja protiv EU nije nužno njegova dugoročna politika.
"Na kraju krajeva, Rusija malo šta može da učini da bi spriječila proširenje Evropske unije na Balkan. Stoga će i ona možda nastojati da, zapravo, od toga profitira. Kao članica evropskog bloka, Srbija će biti kao Grčka, Mađarska ili Kipar – prijateljski nastrojena prema Moskvi", dodao je.
On je rekao da Beograd pokušava da sjedi na dvije stolice jer sarađuje sa NATO, ali o tome ćuti dok je u domaćim medijima mnogo više storija o saradnji sa Rusijom nego sa Sjevernoatlantskom alijansom.
