Ukazuju na blagu kaznenu politiku sudova jer je za to krivično djelo predviđena zatvorska kazna od tri mjeseca do pet godina, iako se uglavnom izriče uslovna osuda. Za prekršaje predviđena je novčana kazna do 2000 eura, kao i kazna zatvora do 60 dana.
Iz Uprave policije poručuju da nema dovoljno razumijevanja u društvu za napade na njihova službena lica, iako se u savremenim demokratijama takva djela kvalifikuju kao udar na društveni poredak. Stoga podsjećaju na slučaj iz Rožaja, kada je policajac u samoodbrani od kriminalca upotrijebio oružje.
Iako je je u posljednje dvije godine pooštrena kaznena politika, iz sudske grane vlasti tvrde da nema mnogo takvih predmeta, tako da ih je u 2016. bilo 50, dok je u protekloj godini ta cifra oko 60.
Sudija Osnovnog suda, Rade Ćetković smatra da je to zanemarljiv broj predmeta u odnosu na ostale, pa ne vidi tu pojavu kao društvenu opasnost. Takve tvrdnje potkrepljuje i smanjenom tužilačkom aktivnošću.
Pomoćnik direktora Uprave policije, Nikola Janjušević, ipak, smatra da se ozbiljnije treba pozabaviti tom pojavom napominjući da se krše ljudska prava policajaca iako, kako kaže, slabo ko to prepoznaje u društvu.
Ministarstvo unutrašnjih poslova nedavno je prvi put ukazalo na tu problematiku, smatrajući da se fizičkim napadima na policajce, kao i ometanje i omalovažavanje u toku vršenja službene dužnosti, treba ozbiljnije pristupiti, jer su ipak oni prva linija odbrane građana i države.
