Društvo

Stojanović: Nerasvijetljena ubistva u fokusu istražnih timova

Policijske aktivnosti u prethodnom periodu dovele su do razbijanja i slabljenja djelovanja kriminalnih grupa, tako da je njih sada znatno manje nego prethodnih godina – kazao je u intervjuu za Pobjedu direktor Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova, Slavko Stojanović. 
Stojanović: Nerasvijetljena ubistva u fokusu istražnih timova
PobjedaIzvor

On je poručio da je to samo dio aktivnosti u borbi protiv organizovanih kriminalnih grupa i najavio još intenzivniji i jači odgovor države na mafijaške obračune.

POBJEDA: U proteklom periodu bili smo svjedoci nekih surovih likvidacija usred dana, naočigled brojnih sugrađana, tako da su mnogi stekli utisak da bezbjednosna situacija nije na zavidnom nivou. Jeste li saglasni sa tom ocjenom?

STOJANOVIĆ: Iako je protekla godina bila izazov za policijske službenike u radu i djelovanju, bezbjednosna situacija u Crnoj Gori je stabilna. Policijski služ- benici su u jednoj kompleksnoj atmosferi uspjeli da održe stabilni bezbjednosni ambijent i da postignu dobre rezultate po svim linijama rada. Iako je bilo događaja koji su izazvali uznemirenje građana, među kojima su i ubistva, policija je u saradnji sa tužilaštvom preduzela sve neophodne mjere i radnje iz svoje nadležnosti kako bi se ova krivična djela rasvijetlila, a planirana teška krivična djela osujetila. Takođe, spriječen je i jedan broj planiranih likvidacija. Sve ove aktivnosti uticale su na smanjenje obima kriminaliteta u 2017. godini u odnosu na godinu ranije.

POBJEDA: Koliko su brojne akcije policije - Boka, Trik - doprinijele rasvjetljavanju nekih veza unutar kriminalnog miljea?

STOJANOVIĆ: Policija u kontinuitetu analizira stanje na planu otkrivanja, sprečavanja i suzbijanja kriminaliteta, a posebno u dijelu borbe protiv organizovanog kriminala koji ima obilježja međunarodnog karaktera. Upravo u tu svrhu je i formiran Operativni štab „Boka“ čije se aktivnosti usmjeravaju na otkrivanje i dokazivanje krivičnih djela koja su počinili članovi organizovanih kriminalnih grupa, bezbjednosno interesantna i njima bliska lica. Budući da organizovani kriminal ima međunarodni karakter, značajna je i međunarodna policijska saradnja sa policijama drugih država koja je veoma kvalitetna i koja je u 2017. godini, kao i ranije, doprinijela rasvjetljavanju najtežih krivičnih djela. Naravno, ne mogu govoriti o detaljima operativnih saznanja policije, jer je prikupljanje i vještačenje materijalnih dokaza u toku. U pretresima i kontrolama policijskih službenika od početka oktobra, u 18 akcija na više od 270 lokacija, pronađena je i oduzeta velika količina oružja, municije, eksplozivnih sredstava i skupocjenih vozila, kao i sredstva komunikacije i dokumentacija koji će biti predmet provjere policije i tužilaštva, a u vezi sa krivičnim djelima koja su već počinjena ili su shodno indicijama bila planirana. Otpočeli smo i sa postupkom provjere zakonitosti sticanja imovine u vlasništvu organinizovane kriminalne grupe i njima bliskih osoba. Policijske aktivnosti u prethodnom periodu dovele su do razbijanja i oslabljenja djelovanja kriminalnih grupa, tako da je sada broj organizovanih kriminalnih grupa znatno manji u odnosu na prethodne godine. Osim represije, policijske aktivnosti su usmjerene na prevenciju, odnosno sprečavanje vršenja teških krivičnih djela, u čemu smo postigli mjerljive rezultate. U namjeri da suzbijemo organizovani kriminal nećemo odustati, već je ovo samo početak policijskih aktivnosti u borbi protiv organizovanih kriminalnih grupa koje će u narednom periodu biti još intenzivnije i jače.

POBJEDA: Koliko ubistava je riješeno u protekloj godini, a koliko se vodi po nepoznatom počiniocu?

STOJANOVIĆ: Zahvaljujući kontinuiranim aktivnostima koje je Uprava policije u saradnji sa Tužilaštvom preduzela u prethodnom periodu, u 2017. godini se bilježi smanjenje broja krivičnih djela protiv života i tijela u odnosu na 2016. godinu. Dokazivanje teških krivičnih djela, naročito ubistava izvršenih kao posljedica djelovanja OKG, je proces za koji je potreban izvjestan period. Materijalizovanje saznanja o mogućim izvršiocima teških ubistava, do kojih policija obično dolazi veoma brzo, je kompleksan i dugotrajan posao. Nijedno ubistvo koje je ostalo nerasvijetljeno se ne zaboravlja i policijski službenici u kontinuitetu rade na njihovom rješavanju. Da uspijevamo u tim nastojanjima dokazuje i činjenica da su u 2017. godini rasvijetljena i ubistva koja su se dogodila 2016. i 2015. godine. Bitno je istaći i da je broj ubistava u 2017. godini manji u odnosu na 2016. godinu, kao i da je broj rasvijetljenih ovih krivičnih djela veći u odnosu na godinu ranije.

POBJEDA: Koliko je mafijaških likvidacija osujećeno i da li je to rezultat pojačanih aktivnosti policije? Koliko ima zasluge u tome saradnja građana koji su vam pružili određena operativna saznanja?

STOJANOVIĆ: Službenici Uprave policije predanim radom i postignutim rezultatima dokazuju da policija ima kapaciteta kako u rješavanju ubistava tako i u sprečavanju određenog broja planiranja likvidacija. U 2017. godini policija je, što na osnovu sopstvenih operativnih saznanja, a što zahvaljujući saradnji sa građanima, u više navrata uspjela da otkrije i oduzme sredstva koja su, shodno saznanjima, bila namijenjena vršenju teških krivičnih djela među kojima su i ubistva. Zahvalni smo građanima na saradnji i činimo sve što je u našoj moći i nadležnosti da tu saradnju osnažimo. Građani u svojim lokalnim zajednicama znaju što predstavlja probleme u sredinama u kojima žive, a pravovremena informacija o potencijalnim ili izvršenim deliktima za policiju znači mnogo. Iako smo uspjeli da spriječimo jedan broj likvidacija, nažalost, nigdje u svijetu pa ni kod nas se ubistva uglavnom ne mogu spriječiti. Svakako da će posebna pažnja i dalje biti usmjerena na prevenciju i sprečavanje vršenja ovih krivičnih djela, ali prioritet ostaje i rasvjetljavanje ubistava koja su počinjena u prethodnom periodu, a koja su do ovog momenta nerasvijetljena. U rješavanju jednog broja ubistava ima pomaka, a policija će, u saradnji sa tužilaštvom, nastaviti da predano radi na zaokruživanju ovih predmeta a time i na procesuiranju odgovornih za njihovo izvršenje.

POBJEDA: Da se vratimo na aktuelne policijske akcije na prevenciji kriminalnih djelovanja. Smatrate li da se učestalim pretresima i kontrolama može stati na kraj organizovanim kriminalnim grupama i koji su naredni koraci u sprečavanju njihovog djelovanja?

STOJANOVIĆ: Pretresi i kontrole članova organizovanih kriminalnig grupa, bezbjednosno interesantnih i sa njima povezanih lica su samo jedan od segmenata policijsko-tužilačkih aktivnosti u borbi protiv organizovanog kriminala. Ovo je, međutim, dio tih aktivnosti koji je vidljiv, dok nadležni organi sprovode i niz drugih zakonitih mjera i radnji s ciljem dokazivanja kao i prevencije izvršenja krivičnih djela iz ove oblasti, a o kojima se u ovoj fazi ne može detaljnije govoriti. Rješavanju ovog pitanja se pristupa multidisciplinarno i njime se bavi bezbjednosni sektor, čiji je i policija dio. Svaki nadležni organ i tijelo preduzimaju mjere i radnje kako bi naše aktivnosti na suzbijanju organizovanog kriminala bile dugoročno uspješne, a uz neophodnu međusobnu komunikaciju i koordinaciju. Osim aktivnosti koje se realizuju na nacionalnom nivou, značajna je i međunarodna policijska i pravosudna saradnja jer se samo zajednički možemo uspješno izboriti sa ovim problemom koji ima međunarodni karakter.

POBJEDA: Proteklu godinu obilježile su i značajne kadrovske promjene u policiji. Oglasili ste se kada ste smijenili trojicu rukovodilaca odjeljenja bezbjednosti Kotor, Herceg Novi i Tivat, navodeći da „dinamika borbe protiv organizovanog kriminala zahtijevaju i određene kadrovske promjene“. Znači li to da dosadašnji šefovi nijesu profesionalno obavljali svoj posao?

STOJANOVIĆ: Promjena ne znači nužno da dosadašnji tok stvari nije bio dobar, već da je potrebno uvesti nov pristup rješavanju problema. Tako je i u ovom slučaju. Kadrovske promjene su nužnost u svakoj profesiji, pa i u našoj, a sve radi inovativnijeg pristupa zadacima koji se pred nas postavljaju, a od kojih je većina kompleksna. Dosadašnji načelnici će biti angažovani na novim poslovima i zadacima gdje će, vjerujem, dati puni doprinos. Od novopostavljenih načelnika se očekuje da nastave sa aktivnostima koje su do sada preduzimane i da daju nove inicijative za sveobuhvatnije pristupe u borbi protiv svih oblika kriminaliteta, posebno onog sa elementima organizovanosti. Kadrovske promjene sam napravio u momentu kada sam procijenio da je za to došlo vrijeme. Sa ovim promjenama će se nastaviti i u narednom periodu, a shodno potrebama službe i prvenstveno analizama stanja, a sve s ciljem postizanja još efikasnijih rezultata u borbi protiv kriminala.

POBJEDA: Da li policija ima dovoljan broj ljudi da odgovori na sve bezbjednosne izazove i koliko fali u ključnim sektorima?

STOJANOVIĆ: Procenat popunjenosti na nivou Uprave policije je 89% od propisanih radnih mjesta u policiji. To utiče na racionalizaciju obavljanja poslova i iziskuje, posebno u pojedinim neposrednim – izvršnim poslovima, vanredna angažovanja službenika. Osim toga, policijski službenici još uvijek obavljaju određene poslove i zadatke koje više ne vrši veliki dio evropskih policija, kao što su obezbjeđenja tužilaštava i sudova (83 službenika), javnih skupova, diplomatsko- konzularnih predstavništava, objekata od posebnog značaja, uručivanje poziva i zamolnica i druge poslove, što je u značajnoj mjeri recidiv prošlih vremena. Preduzeli smo aktivnosti iz naše nadležnosti kako bi ovaj problem u što skorije vrijeme bio riješen i kako bi se ovi službenici prerasporedili na poslove i zadatke na kojima su najpotrebniji, kao i kako bismo popunili sastav policije stučno osposobljenim profesionalcima, posebno iz redova mladih i školovanih budućih policajaca. Uprkos problemima koji opterećuju policijski sastav, policija je uspješno odgovarala na sve bezbjednosne izazove, a tako će biti i ubuduće.

POBJEDA: Povodom Dana unutrašnjih poslova – 2. oktobra, kazali ste da je „obaveza svih organizacionih jedinica da nastave da jačaju povjerenje u policiju i da intenziviraju saradnju sa građanima“. Po Vašem mišljenju, da li građani imaju povjerenja u rad policije?

STOJANOVIĆ: Građani imaju povjerenja u rad policije, što pokazuju i nedavna istraživanja agencija koje se bave ispitivanjem javnog mnjenja. Građani su to i pokazali u momentima kada su policiji davali značajne informacije koje se tiču bezbjednosnih problema njihove lokalne zajednice, na čemu smo ih jako zahvalni. Vjerujem da su građani svjesni da sve aktivnosti koje policija preduzima jesu za njihovu dobrobit i da je zajednički cilj da živimo u bezbjednoj zajednici. Zato želim da im poručim da se policiji mogu obratiti u svakom momentu i da će njihov doprinos rješavanju problema iz policijske zajednice biti ulog za sigurniju budućnost naše države, što je u interesu građana Crne Gore.

Opširnije u Pobjedi

Portal Analitika