Crna hronika

Kako je propala urota protiv Crne Gore

Kada je u četvrtak 13. aprila 2017. godine glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić potpisao optužnicu protiv 14 državljana Rusije, Srbije i Crne Gore - tereteći ih za teška krivična djela uperena protiv bezbjednosti i ustavnog poretka - Crna Gora je zakoračila u najznačajniji sudski proces u novijoj istoriji.
Kako je propala urota protiv Crne Gore
PobjedaIzvor

Piše: Draško ĐURANOVIĆ

Pet mjeseci kasnije, nakon nekoliko odgađanja ročišta 6. septembra, predsjedavajuća sudskog vijeća Višeg suda sutkinja Suzana Mugoša otvorila je ,,suđenje vijeka“. Otvoreno je i ključno pitanje: da li je Crna Gora spremna da razmakne političke koprene stranačkih, ličnih interesa i kolektivnih predrasuda koje su formirane i prije nego su optuženi sjeli na klupe sudnice Višeg suda i suoči se sa utvrđenom sudskom istinom?

U tri mjeseca suđenja, kroz izjave optuženih i priče svjedoka– čak i kada nijesu još izvođeni dokazi – uočava se politička i špijunska igra, koja se odvijala mimo očiju javnosti, sve do izbornog dana 16. oktobra. Isprepleteni su kao u zmijskom leglu: geostrategijski interesi Moskve i domaći političari zavisni od ruskih interesa; agenti Federalne službe bezbjednosti Ruske Federacije (FSB) i Glavne obavještajne uprave Generalštaba (GRU) sa domaćim radikalnim političarima, potpomognutim članovima ekstremnih nacionalističkih udruženja iz susjedne Srbije...

U danima, sedmicama i mjesecima nakon 16. oktobra izranjali su djelići paklenog scenarija: ,,Operacija 16. oktobar“ bila je zamišljena kao veliki udar na Crnu Goru s ciljem trajne političke i bezbjednosne destabilizacije države i društva.

Kroz pet slika redakcija Pobjede otkriće detalje akcije; razotkriti prikrivene veze aktera; razobličiti što se krilo iza borbe za vlast i protiv vlasti; ukazaće se i do sada nerazjašnjena uloga Srpske pravoslavne crkve u borbi protiv, kako bi to rekao mitropolit Amfilohije, ,,fildžan Crne Gore“. Sve je to prožeto ličnim, porodičnim i političkim omrazama; uz obilje prljavog novca i neutaživih ambicija...

Duže od godine od hapšenja državljana Srbije, ostalo je nerazjašnjeno: kako je posebna policijska ekipa, na čelu sa specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem, ostvarila i zadržala krucijalnu taktičku prednost nad planerima terorističkog ataka.

Iz raspoloživih dokumenata, transkripata razgovora, objavljenih slika izvjesno je da je postojala tehnička i druga logistička podrška američke i britanske tajne službe.

Akcija ,,Tragač“, kako je glasilo kodno ime policijske operacije, sačuvala je konspirativnost tokom dana i nedjelja praćenja i prisluškivanja zavjerenika. Čak ni iskusni ruski agenti Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, ni Saša Aleksandar Sinđelić, koordinator okupljanja zavjerenika, niti bivši general srpske Žandarmerije Bratislav Dikić, koji je trebalo da komanduje zavjerenicima ispred zgrade parlamenta i uzbuni okupljenu masu, nijesu bili svjesni da je akcija ,,provaljena“.

U Crnoj Gori, u kojoj se sve zna i svako svakoga poznaje, policijski tim od dvadeset i dva čovjeka izveo je komplikovanu, rizičnu i efikasnu kontradiverzantsku akciju, koja je zaustavila planirano krvoproliće na ulicama Podgorice i drugih crnogorskih gradova.

(opširnije u Pobjedi)

Portal Analitika