Kompanije koje za 24 sata od prijave ne uklone sporni sadržaj, mogle bi da dobiju kazne i do 50 miliona eura za svaki slučaj.
Zakon o nadzoru mreža, Netzwerkdurchsetzungsgesetz ili NetzDG, stupio je na snagu u oktobru prošle godine, ali internet kompanijama koje upravljaju društvenim mrežama dat je period od tri mjeseca da se na to priviknu. Prvenstveno će se fokusirati na Facebook, Twitter i YouTube, ali će nadgledati i Snapchat, Google, Instagram, Reddit, Tumblr i rusku verziju Facebook-a - VK.
Društvene mreže u Njemačkoj moraće da se pridržavaju strogih njemačkih zakona o zabrani isticanja nacističkih obilježja, neonacističke propagande i negiranja Holokausta. Građani ne moraju da budu korisnici društvene mreže da bi mogli da prijave prekršaj, već će to moći da učine putem on-line formulara upućenog Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Twitter, Google i Facebook su dobrovoljno uveli sličan mehanizam još 2015. godine, ali u većini slučajeva nisu se pridržavali roka od 24 sata. Iako bi svi na kraju uklonili objave s govorom mržnje, jedino je YouTube to radio na vrijeme.
Njemačka policija pristupila je problemu i sa svoje strane, pa je tako na ljeto imala 36 intervencija u kojima je ušla u stanove i hapsila osobe koje su na društvenim mrežama stavljale nezakonite objave. Većinom se radilo o krajnjim desničarima, ali uhapšena su i dvojica lijevih ekstremista, kao i jedna osoba koja je vrijeđala zbog seksulanog opredjeljenja.
Ekstremna desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) je najglasniji kritičar novog zakona, ali su joj se pridružili i neočekivani saveznici - međunarodna organizacija Reporteri bez granica, kao i brojni aktivisti za slobodu interneta, koje brine da bi neka buduća vlada mogla da iskoristi zakon za ukidanje slobode govora.
- Moguće je da kancelar dobije direktan uticaj za kriterijume. Ministarstvo pravde ima pristup implementaciji mehanizama za brisanje, koje su uvele društvene mreže - rekao je pravni stručnjak Simon Asion za Zidojče cajtung.
Nevladino udruženje Digitalno društvo (Digitale Gesellschaft) tvrdi kako je Zakon smišljen na brzinu i kako samo gura veliki društveni problem u ruke internet kompanija.
- Borba protiv kažnjivog govora mržnje je zadatak za cijelo društvo, a može da bude uspješna samo kroz pažljivo promišljen, koherentan koncept putem zajedničkih nastojanja civilnog društva. Prebacivanje ove odgovornosti na kompanije je pravno upitno, a uz to nije ni produktivno rekao je direktor Digitalnog društva, Folker Trip.
Iako je njemački zakon ekstremni primjer, Evropska komisija je krajem septembra takođe objavila smjernice za društvene mreže, u kojima ih poziva na brže reagovanje - prepoznavanje i uklanjanje sadržaja koji uključuje mržnju.
U smjernicama EK-a takođe se upozoravaju internet kompanije kako će, ukoliko same ne porade na pravovremenom uklanjanju takvog sadržaja, uvesti regulativu na nivou cijele EU. Iako smjernice nisu navodile nikakve precizne planove, njemački Zakon mogao bi da posluži kao primjer.
