On je podsjetio da je garantovana cijena otkupa ove energije, tzv. fid in tarif, jedna od podsticajnih mjera EU za povećanje njenog udjela u potrošnji, sa ciljem ublažavanja negativnog uticaja klimatskih promjena, što je zakonom definisano kao javni interes.
Sve članice EU i zemlje kandidati su, u zavisnosti od stanja u sektoru, sopstvenih ciljeva i energetske politike, definisale nacionalni cilj i visinu ovih tarifa.
- Većina zemalja EU je na početku odredila, iz današnje perspektive ekstremno visoke tarife od 35-50 centi za kilovatsat. Tarife u Crnoj Gori su u prosjeku deset centi za kilovatsat i ispod su evropskih. Na račun takve politike, u proteklih sedam godina od uvođenja podsticaja proizvodni kapacitet se povećao 13 odsto na 994 megavata, a Crna Gora se sasvim približila svom nacionalnom cilju – rekao je Prelević i podsjetio da RAE ima ograničenu nadležnost u odnosu na obnovljive izvore i nema uticaja na određivnje visine naknade, što je u nadležnosti Vlade. RAE vrši godišnju analizu, objavljuje podatke o udjelu obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji i potrošnji i o tome izvještava parlament.
POBJEDA: U EU planiraju da se koncesije za obnovljive izvore daju na tender, koji će dobiti firma koja traži najmanje podsticaje. Da li je to dobar način?
PRELEVIĆ: Tačno. Iako je Njemačka prva predložila mehanizam fid in tarif, prva i odustaje od njega. Ovo je logič- no jer je tehnologija toliko napredovala da ovoj industiji u nekim djelovima Evrope više nije potreban cjenovni podsticaj, jer se cijena proizvedenog kWh iz ovih izvora sasvim približila cijeni energije iz konvencijalnih elektrana. Uvođenje nadmetanja za cijenu podsticaja bi pozitivno uticalo na razvoj tržišta električne energije.
POBJEDA: Kako vidite plan gradnje drugog bloka u svjetlu najnovijih ograničenja EU? PRELEVIĆ: RAE, prema zakonu, nema ulogu u kreiranju strategije razvoja i planova izgradnje elektroenergetskih proizvodnih objekata. S obzirom na to mogu vam reći samo lični stav. Da li smatram da je za sigurnost snabdijevanja i stabilnost elektroenergetskog sistema Crne Gore dobro da postoji makar jedan stabilan izvor električne energije kakav obezbjeđuje termoelektrana – apsolutno da! Međutim, ako pitate da li je moguće da elektroenergetski sistem radi stabilno i bez termoelektrane, odgovor je opet da. Takav je primjer Norveška, ali to košta jako puno, jer bismo trebali da potpuno iskoristimo svoj hidropotencijal. To su ogromne investicije. Međutim, koliko vidim, kad god se počelo razmišljati o gradnji neke hidro ili termo elektrane nije bilo ni minimuma opšte saglasnosti. Sad plaćamo cijenu toga.
POBJEDA: Od januara RAE može da učestvuje u radnim grupama evropskog regulatora ACER-a. Kako će se to odraziti na Vaš rad?
PRELEVIĆ: P r i s t u p a n j e ACER-u je prije svega ogromno priznanje za nas. Regulatori su po definiciji meta kritika, obično ne odgovaraju ni potrošačima ni regulisanim kompanijama, a shodno tome ni vlastima koje žele zadovoljne i potrošače i kompanije. Zato ovo priznanje dođe kao satisfakcija za uloženi rad svih ovih godina. ACER je praktič- no regulator na nivou EU i njemu do sada nikad nije pristupio nijedan regulatror čija zemlja prethodno nije postala članicom EU. Biti prvi u poslu koji radite, nadahnjuje. To znači da smo od najvažnije institucije iz ove oblasti dobili potvrdu da radimo prema standardima i principima regulatora EU. Strogi kriterijumi ACER-a obeshrabruju, pa mnoge čak ne razmišljaju o apliciranju. Potpisivanje sporazuma o saradnji i omogućavanje da učestvujemo u radu radnih grupa ACER će svakako uticati pozitivno na rad RAE. Doprinijeće jačanju naših kapaciteta samim tim što ćemo početi aktivno da pratimo rad EU regulatora, razmjenjujemo iskustva, sagledavamo izazove sa kojima se oni susreću i kako primjenjuju EU uredbe i direktive, te biti obučeni i spremni za primjenu legislative i prije nego što bude obavezujuće za članice Energetske zajednice.
POBJEDA: Kad će RAE početi da reguliše cijenu vode?
PRELEVIĆ: Zakonom o komunalnim djelatnostima, koji je usvojen prošle jeseni, RAE je dobila ovlašćenje za regulaciju vodosnabdijevanja i tretmana otpadnih voda. Zaduženi smo, između ostalog, za kreiranje metodologija na osnovu kojih će vodovodne kompanije predlagati cijene, na koje treba da damo saglasnost. Iako će metodologije biti jedinstvene, svaka opština tj. vodovodna kompanija će kao i do sada imati različite cijene. Za izradu metodologije Ministarstvo održivog razvoja i turizma obezbijedilo nam je konsultantsku podršku, na čiji je zahtjev rok za dostavljanje nacrta metodologije pomjeren sa sredine septembra 2017. za kraj januara 2018. Mislim, međutim, da rokovi ne smiju biti presudni. Dugo čekamo reformu ovog sektora i zato je neophodno da u nju uđemo spremni. Tu mislim na adekvatne rokove za upoznavanje vodovodnih kompanija sa novim metodologijama, a potrošača sa planiranim izmjenama, što podrazumijeva široku i transparentnu javnu raspravu o predlozenim rješenjima. U međuvremenu, RAE jača kapacitet službe za regulisane komunalne djelatnosti, vrši obuku i edukaciju zaposlenih, prati evropska i regionalna iskustava i analizira domaće propise. Radi analize stanja u sektoru regulisanih komunalnih djelatnosti od opštinskih vodovoda tražili smo podatke o poslovanju i zadovoljni smo saradnjom. Problema u ovom sektoru ima mnogo, ali ih svakim danom sve više doživljavamo kao izazov. Bitno je da Agenciji obezbijedimo rad u miru i bez pritisaka koje vidim kroz neodgovorne najave u medijima o projekcijama cijene vode u 2019. godini. Metodologiju imamo samo u obrisima i nikome od nas za sad nije poznato kako će se kretati cijena vode, ali očigledno postoje subjekti kojima regulator ne odgovara i koji raznim projekcijama ,,navidavaju“ negativnu atmosferu i kod potrošača i kod vodovodnih kompanija.
Opširnije u Pobjedi
