Sabrani na jednom mjestu oko Pastirenačelnika Hrista Boga našeg i Njegovog vjernog služitelja bogonosnog arhipastira Svetoga Petra Cetinjskog, pod rukovodstvom njegovog nasljednika Visokopreosvećenog Arhiepiskopa cetinjskog Mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija, mi sveštenoslužitelji Mitropolije i nastojatelji i nastojateljice sveštenih obitelji naše drevne episkopije, poslije odslužene Božanstvene Liturgije u sabornoj nam cetinjskoj svetinji i Pričešća svetim tajnama Tijela i Krvi Hristove, okupljeni u sali Svetog Petra Lovćenskog Tajnovidca na ekonomiji Cetinjskog manastira, pozdravljamo pozdravom mira i bratske sloge sve pravoslavne hrišćane i sve građane Crne Gore.
Na sabranju smo saslušali sadržajan izvještaj Mitropolita o najvažnijim dešavanjima tokom ove godine koja je na izmaku. Podsjetili smo se i podsjećamo sve na velike jubileje koje smo ove godine proslavili: 600 godina od osnivanja Bogorodičinog manastira Kom na Skadarskom jezeru, zadužbine Crnojevića i 900 godina od izgradnje Saborne crkve Svetog Nikolaja Mirlikijskog na Luštici. Povodom komskih šest vijekova organizovan je u oktobru na Cetinju i u Podgorici naučni skup ”Zetski gospodari Crnojevići i veziri Bušatlije” (XIV vijek - 1830). Blagodarimo Bogu na vijekovima u kojima nas drži u svojoj svetoj Crkvi, udostojava velikih duhovnih radosti i provodi kroz svakovrsna iskušenja.
U ovoj godini je rukopoloženo desetak novih prezvitera i đakona i zamonašeno petnaestak novih monaha i monahinja i sa radošću zaključujemo da svešteničkih i monaških priziva ne nedostaje, na svima nama je samo da budemo dostojni svoje službe i zvanja, kako oni koji su laici, tako i sveštenicima i monasima. Od državnih organa očekujemo da nas ne ometaju u našoj službi besmislenim i nezakonitim odbijanjem odobravanja boravka pojedinoj našoj braći i sestrama koji nemaju državljanstvo Crne Gore. Uvjeravamo ih da neće postići cilj koji žele takvim nerazumnim postupcima niti nas obeshrabriti da odlučno i smjelo svjedočimo blagu vijest Hristovu u Crnoj Gori.
Završena je ili privedena kraju i obnova nekoliko crkvi u kojima svakodnevno obnavljamo naše duše. Otvoreno je nekoliko novih škola vjeronauka pri našim hramovima i manastirima, što nam govori da je neophodno da se pitanje uvođenja vjeronauke u crnogorske javne osnovne i srednje škole najzad na ozbiljan i stručan način otvori u javnosti. Mitropolija je sa svoje strane doprinijela nebrojivim zahtjevima i obrazloženjima, koji zasad nisu naišli na razumijevanje kod nadležnih, što nas neće pokolebati da isto činimo i u narednom vremenu. Nije tačno da je, kao što mnogi danas neuko tvrde, vjeronauka u suprotnosti sa principom odvojenosti Crkve i države, jer valjda niko ne sumnja u sekularnost nekih od najrazvijenijih država Evrope, kao što su Austrija, Belgija, Irska, Kipar, Njemačka, Finska, koje sve redom imaju vjersku nastavu u školama (ali ne samo one). Kao i većina naših susjeda, uostalom.
Blagodarimo Bogu na misiji koja naša Crkva i Mitropolija imaju u Latinskoj Americi, gdje se svake godine umnožava vroj sveštenika, a ove godine smo imali i veliki blagoslov da čitav jedan manastir u Gvatemali na čelu sa mati Ines sa svojom misijom priđe Eparhiji buenosaireskoj i južno-centralnoameričkoj Srpske Patrijaršije, cijeneći doprinos Mitropolita Amfilohija i ugled naše pomjesne Crkve.
Neke od izazova koji su danas, ali i uvijek pred Crkvom, u svom današnjem slovu ”Misija Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori” nam je predstavio protojerej-stavrofor Gojko Perović, paroh cetinjski i rektor Cetinjske bogoslovije, o čemu se potom povela i korisna diskusija. Arhijerejski protoprezviteri naše Mitropolije su takođe naglasili najvažnije događaje iz svojih protoprezviterijata.
Jedno od bolnih pitanja našeg vremena koje je predmet svakodnevnog razgovora sveštenika sa vjernicima, pa se i danas pomenulo, svakako je tzv. abortus (čedomorstvo), koji velikim dijelom doprinosi bijeloj kugi sa kojim je ozbiljno suočena Crna Gora. To nije pitanje samo tzv. selektivnih abortusa, kojim se uništavaju naše male sestre, već neselektivno ubijanje mnoštva nerođene djece i to onda kad bi trebalo da su najzaštićeniji. Svima je jasno da postoji niz etičkih pitanja u vezi sa ”pravom” na abortus, ali se prečesto zaboravi pravo na život te nevino stradale djece, koje jeste i mora biti iznad svakog drugog prava, baš kao što je među nama, koji smo imali ”sreću” da se rodimo. Ponavljamo nepromjenjeni stav Crkve, ali i svakog iskrenog naučnika prirodnjaka - novi život počinje začećem. Smatramo da svaki drugi problem u vezi sa pitanjem tzv. abortusa mora da se riješava imajući u vidu tu nespornu činjenicu.
Posljednjih mjeseci smo bili svjedoci ponovnog brutalnog i nezakonitog napada na imovinu Mitropolije, a prije i iznad svega, na njeno ime i viševjekovno dostojanstvo. Nadamo se da se neće dozvoljavati izgredi koji otvoreno atakuju na Mitropoliju i bacaju ljagu na Pravoslavnu Crkvu, na najgori način etiketirajući našu Mitropoliju i Srpsku Patrijaršiju. Krajnje je vrijeme da državni organi primjereno počnu da kažnjavaju ponašanje koje ugrožava slobodu Crkve i da konačno, u saradnji sa Crkvom i vjerskim zajednicama, a ne skriveno i tajno, uredimo odnose između ustanova vjere i države. Tada će biti lako razlučiti, što je i danas ogromnoj većini građana (a svim vjernicima) jasno, ko vjeru zloupotrebljava u ideološke svrhe i donosi samo nevolju i širi mržnju među braćom. No ni takve, kako veli Apostol Pavle, da ne smatramo kao neprijatelje, nego da ih urazumljujemo kao braću (up. 2 Sol. 3, 15). Daće Bog, da po riječima istog Apostola ne budu među nama razdori, nego da budemo utvrđeni u istom razumu i misli, no to će biti ako budemo vjerni imenu Gospoda našega Isusa Hrista (up. 1 Kor. 1, 10), a ne prolaznim zvanjima ovoga svijeta (up. Gal. 3, 28).
Koristimo priliku da svima koji sveto Rođenje proslaviše prije par dana, čestitamo praznik i poželimo blagoslova Božijeg i svakog napretka.
Nama, pak, i svim pravoslavnim vjernicima u Crnoj Gori, želimo da ostatak Roždestvenskog posta provedemo u molitvi i duhovnoj pažnji, i da za desetak dana toržestveno proslavimo divni i predivni praznik Roždestva Gospoda našega Isusa Hrista, kojem se obradova nebo, od kojega zadrhta zemlja, a naša priroda se ugrija i iz propasti vrati.
Hristos se rodi!
Vaistinu se rodi!
