Lajčak navodi da je EU "shvatila da imamo obavezu prema zemljama Zapadnog Balkana, da smo obećali evropsku perspektivu tih zemljama".
- Te zemlje su ušle u proces reformi i promjena i mi treba da poštujemo našu riječ - rekao je Lajčak za N1.
S druge strane, smatra slovački diplomata, to nije politička odluka EU i ona mora da se zasniva na rezultatima procesa koji su u rukama zemalja Zapadnog Balkana i one treba da urade svoj domaći zadatak, prije svega što se tiče reformi.
Povodom ideje da se organizuje Dejton 2 za BiH, Lajčak je rekao da se ne razmišlja ozbiljno o tome i da nije realno da se to desi.
On je objasnio da je za vrijeme Dejtona BiH bila u ratu, da nije bilo funkcionalne države, a da je danas to država koja ima svoje vlade, institucije, imala je niz regularnih izbora i da je apsolutno nerealno misliti da neke svjetske snage mogu rješavati pitanje funkcionalnosti države.
- Odgovor na to pitanje se nalazi u BiH. Ako nema želje legitimno izabranih političkih lidera da se oni dogovore za bolju funkcionalnost svoje zemlje, onda tu niko spolja ne može to da riješi - rekao je Lajčak.
Upitan o Specijalnom sudu za zločine OVK, predsjednik Generalne skupštine UN kaže da bi možda bilo bolje da sve ide brže.
- Ali taj proces ide i već su sve institucije uspostavljene, očekuje se početak rada tog suda, nema stagnacije u tom procesu. Brzina bi mogla da bude veća, a snažna poruka je i da su neki pokušaji opstrukcije propali - rekao je Lajčak.
On je istakao da će taj sud početi sa radom i da to treba svi da prihvate i da poštuju.
Komentarišući odnose Srba i Albanaca, Lajčak kaže da ta dva naroda žive na istim prostorima i nastaviće da žive, i da je u njihovom interesu da uspostave odnose koji pomažu njihovim ambicijama - članstvu u EU, za bolji život svojih građana.
- Vlade Srbije i Albanije su puno toga postigle u posljednje tri, četiri godine - naglasio je Lajčak.
Govoreći o završetku rada Haškog tribunala, predsjednik Generalne skupštine UN je rekao da je njegov glavni rezultat to što je pokazao da niko ne može da pobjegne od pravde, iako se krije.
- Zatvaranjem rada Haškog tribunala trebalo bi i na jednom političkom planu da zatvorimo jedno teško poglavlje, poglavlje rata u zemljama bivše Jugoslavije, da istoriju ostavimo istoričarima, a da političari počnu da se bave budućnošću - kazao je Lajčak.
Na Balkanu, smatra on, "prošlost je previše pitanje dnevno-političke agende političara, i ako se oni bave prošlošću nemaju snage da se bave budućnošću...".
Kaže da se uvijek može više i bolje, ali dodaje - šta je, tu je.
"Postoji niz konkretnih rezultata, ima pitanja koja može postaviti svaka nacija na Balkanu, ali treba prihvatiti rezultate kakvi jesu i da se okrenemo budućnosti", naveo je Lajčak.
