"Informacijom su prikazani stanje i pregled neophodnih aktivnosti ka ispunjenju zadatka – pripremi crnogorske verzije pravne tekovine Evropske unije – odnosno verzije na crnogorskom jeziku. U Informaciji je navedeno da proces pripreme crnogorske verzije pravne tekovine EU iziskuje koordinaciju svih resora u cilju uspostavljanja sistema stručne, pravne i jezičke revizije pravnih akata EU. U diskusiji je istaknuto da ukupna pravna tekovina EU sadži 160.000 strana i raste svakodnevno, a da je Crna Gora do sada prevela četvrtinu kao i da ovako zahtjvan zadatak iziskuje ozbiljno sagledavanje kadrovskih i finansijskih mogućnosti i potreba", navodi se u saopštenju Vladinog Biroa za odnose sa javnošću.
140 miliona podrške preduzetnicima
Vlada je dala saglasnost na Prijedlog godišnjeg plana za poslovnu 2018. godinu i Prijedlog finansijskog plana za 2018. Investiciono razvojnog fonda Crne Gore A.D. kojim je planirano plasiranje najmanje 140 miliona eura podrške crnogorskim preduzetnicima.
"Ciljevi IRF-a će biti usmjereni na: otvaranje novih radnih mjesta; razvoj preduzetništva sa naglaskom na socijalno preduzetništvo kroz podršku posebnim ciljnim grupama (mladi, žene, tehnološki viškovi, zanatlije, osobe sa invaliditetom i sl.), podrška regionalnom razvoju, otvaranje novih preduzeća, rast i razvoj postojećih; podrška prioritetnim sektorima razvoja (poljoprivreda, turizam, drvoprerada i sl.); podrška konkurentnosti crnogorskih proizvoda na drugim tržištima. Podrška korišćenju domaćih proizvoda i resursa; nefinansijska podrška u vidu edukacije, saradnja sa relevantnim partnerima u cilju kreiranja optimalnog poslovnog ambijenta, obezbjeđivanje povoljnih izvora finansiranja na međunarodnom tržištu", navodi seu saopštenju.
Utvrđen je Prijedlog zakona o kontroli državne pomoći i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti konkurencije čije je usvajanje jedan od uslova za početak pristupnih pregovora u poglavlju 8 – Konkurencija.
"Suština ova dva zakona je institucionalizacija procesa odlučivanja o državnoj pomoći koja se smješta u Agenciju za zaštitu konkurencije. Agenciji se proširuju nadležnosti tako da može kontrolisati i trošenje državne pomoći. Predloženim zakonskim rješenjem omogućava se dodjela državnih sredstava iz budžeta Crne Gore na način usklađen sa pravilima koja važe i u zemljama članicama EU tako da direktno omogućavaju finansijske podsticaje privrednim društivima", dodaje se u saopštenju.
Veća bezbjednost ličnih podataka
Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektronskoj upravi, koji je danas utvrđen, stvaraju se efikasni uslovi za poboljšanje komunikacije sa korisnicima usluga javne administracije preko portala elektronske uprave.
"U pružanje elektronskih usluga i razmjenu podataka između organa uključuju se jedinice lokalne samouprave, omogućava se efikasnija koordinacija između nadležnog organa i ostalih organa putem jedinstvenog informacionog sistema i povećava se informisanost korisnika o uslugama koje pružaju organi. Bitna novina je podizanje nivoa bezbjednosti ličnih podataka koji se pohranjuju u informacionim sistemima tako što je uvedena zabrana pohranjivanja elektronskih registara, informacionih sistema i naloga elektronske pošte koji sadrže jedinstveni matični broj građana na serverima van Crne Gore", navodi se u saopštenju.
Bolja zaštita područja sa svjetske baštine UNESKO-a
Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora kojim se bolje štiti ovo područje sa svjetske baštine UNESCO-a dok se istovremeno rješenja usklađuju sa novim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.
"Donijetim Pravcima razvoja Crne Gore 2018-2021. godine, kao krovnim razvojnim implementacionim dokumentom Vlade utvrđen je strateški cilj razvoja naše zemlje – povećanje kvaliteta života na dugi rok. Potvrđeni su ciljevi, prioriteti i pravci utvrđeni sličnim dokumentima za razdoblja 2013-2016 i 2015-2018. pri čemu su kao vodeći pravci razvoja predloženi pametan, održivi i inkluzivni rast, dok su u oblasti politika predložene ključne mjere, projekti i potrebna sredstva, sa izvorima za njihovu realizaciju", dodaje se u saopštenju.
Prijedlogom zakona o strancima, koji stupa na snagu danom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, na kvalitetan način kompatibilan sa evropskim zakonodavstvom uređeni su ulazak, izlazak, kretanje, boravak i rad stranaca u Crnoj Gori.
Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi s Izvještajem sa javne rasprave.
"Budući da je ocijenjeno da je nedostatak odgovarajućih mehanizama u Zakonu o slatkovodnom ribarstvu iz 2007 .godine rezultirao prekomjerenom i neodrživom iskorišćenosti ribe i drugih vodenih organizama u ribolovnim vodama, kao i neadekvatnom zaštitom i očuvanjem ribe i drugih vodenih organizama novim zakonom se kvalitetnije uređuju način korišćenja; zaštita; očuvanje i ulov ribe, rakova, školjki, žaba i drugih živih vodenih organizama u ribolovnim vodama; uslovi za akvakulturu i druga pitanja od značaja za slatkovodno ribarstvo",navedeno je u saopštenju.
O bezbjednosti proizvoda
U cilju obezbjeđivanja uslova za stavljanje na tržište isključivo bezbjednih proizvoda i usklađivanja sa propisima Evropske unije, Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o opštoj bezbjednosti proizvoda.
"Izmjenama se, pored ostalog, preciznije definišu obaveze proizvođača i distributera u pogledu proizvoda koji se isporučuju ili su isporučeni na tržište. Takođe, bitna novina je da ograničavanje stavljanja i isporuke proizvoda na tržište te povlačenje ili opoziv proizvoda, ne isključuju krivičnu odgovornost proizvođača odnosno distributera.
Radi obezbjeđenja sprovođenja Zakona o bezbjednosti hrane i potpunog usaglašavanja sa pravnom tekovinom Evropske unije, Vlada je donijela Uredbu o zahtjevima za proizvode biljnog porijekla (klice) i Uredbu o dodacima hrani za životinje i premiksima koji se mogu stavljati na tržište. Ovim dokumentim se obezbjeđuju sveobuhvatni sistem bezbjednosti proizvoda biljnog porijekla i hrane za životinje, sa jasno definisanim obavezama i odgovornostima subjekata u poslovanju", dodaje se u saopštenju Vlade.
O zdravstvenom osiguranju i "Listi ljekova"
Vlada je utvrdila i Preijdlog zakona o izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju. Izmjene se odnose na produženje trajanja ugovora za pružanje zdravstvenih usluga van Zdavstvene mreže na dvije godine, čime će se obezbijediti racionalnije zaključivanje ugovora. Takođe, produžava se i rok za sprovođenje i ostvarivanje dopunskog zdravstvenog osiguranja, pojašnjeno je iz Vlade.
"Radi obezbjeđenja bolje dostupnost kvalitetnih i bezbjednih ljekova i pružanja osiguranicima mogućnosti da biraju lijek koji se nalazi na osnovnoj listi ljekova ili lijek koji je terapijska paralela i nalazi se na doplatnoj listi ljekova, Vlada je donijela Uredbu o dopuni Uredbe o kriterijumima za stavljanje, odnosno skidanje ljekova sa Liste ljekova. Utvrđenim dopunama se propisuje da cijena lijeka koji se nalazi na doplatnoj listi ljekova može da bude veća do 5 eura u odnosu na cijenu lijeka koji se nalazi na osnovnoj listi ljekova, u okviru istog INN-a, istog ili srodnog farmaceutskog oblika i iste jačine, ako mu cijena nije veća od 10 eura.
Donijeta je i Odluka o utvrđivanju Liste ljekova. Osnovna lista ljekova sadrži farmakoekonomski prihvatljive ljekove za liječenje svih bolesti koji su u potpunosti obuhvaćeni sredstvima obaveznog zdravstvenog osiguranja, dok Doplatna lista ljekova sadrži ljekove koji su terapijska paralela ljekovima sa Osnovne liste i osuguraniku se obezbjedjuju u visini cijene lijeka sa Osnovne liste. Predložena Lista ljekova koja se bazira na Esencijalnoj listi ljekova Svjetske zdravstvene organizacije, obuhvata savremene ljekove i u velikoj mjeri će doprinijeti zdravlju građana, posebno u početnoj fazi bolesti i smanjenju kasnijih komplikacija, produženog liječenja i kvalitetu života pacijenta", navodi se u saopštenju.
O boljoj bezbjednosti u drumskom saobraćaju
Vlada je usvojila Prijedlog Akcionog plana za implementaciju Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju za 2018. godinu, sa Izvještajem o sprovođenju mjera predviđenih Akcionim planom za implementaciju Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju za 2017.
"Aktivnosti predviđene Akcionim planom predstavljaju kontinuitet aktivnosti realizovanih prethodnim Akcionim planom, uz niz novih aktivnosti koje bi trebalo da doprinesu razvijanju funkcionalnog saobraćajnog sistema, uz stalno smanjivanje broja poginulih i teško povrijeđenih u drumskom saobraćaju. U diskusiji je konstatovano da uprkos akcionim planovima nedostatak opšte svijesti o bezbjednosti saobraćaja i saobraćajne kulture u cjelini", dodaje se.
Donijet je Program monitoringa životne sredine Crne Gore za 2018. godinu.
"Dokument obuhvata sedam programa: kvalitet vazduha, program monitoringa alergenog polena u vazduhu, sadržaj opasnih i štetnih materija u zemljištu, stanje ekosistema priobalnog mora Crne Gore, stanje biodiverziteta, buka u životnoj sredini i radioaktivnost. Kako je u raspravi istaknuto, Program će realizovan u skladu sa smjernicama Evropske unije u ovoj oblasti, dok će rezultati monitoringa poslužitii u definisanju preporuka i mjera koje treba sprovesti u narednom periodu u cilju poboljšanja stanja", dodaje se u saopštenju.
Vlada je donijela Plan izdavanja energetskih dozvola u 2018.
Nema novih energetskih dozvola
"S obzirom na činjenicu da je Crna Gora blizu ostvarivanja Nacionalnog cilja od 33 odsto proizvedene energije iz obnovljivih izvora, prvenstveno zahvaljujući povećanom korišćenju hidroenergetskog potencijala, Ministarstvo ekonomije ovim Planom ne predviđa mogućnost izdavanja novih energetskih dozvola za izgradnju energetskih objekata za proizvodnju električne energije u 2018. godini, izuzev po osnovu već podnijetih zahtjeva koji se tiču solarnih elektrana, rekonstrukcije postojećih objekata i valorizacije energetskih potencijala hidrotehničkih sistema, a za koje Ministarstvo ekonomije zadržava mogućnost da kroz naknadnu komunikaciju sa investitorima provjeri važenje predatih zahtjeva, te nakon toga odluči po istim.
Donijetom Uredbom o Carinskoj tarifi za 2018. godinu utvrđena je osnovna carinska stopa od 5,14 odsto, 0,05 odsto manje nego u 2017. Izmijenjena je i nomenklatura u skladu sa nomenklaturom Evropske unije", navedeno je u saopštenju.
Vlada je usvojila Informaciju o prijedlogu Sporazuma o sprovođenju projekta tehničke podrške između Regije Pulja u Italiji i Ministarstva evropskih poslova Crne Gore i prijedlogu Sporazuma o sprovođenju projekta tehničke podrške između Regije Pulja i Ministarstva finansija u okviru Interreg IPA programa prekogranične saradnje za Italiju, Albaniju i Crnu Goru za period 2014-2020, s prijedlozima sporazuma.
Programom su obuhvaćene cjelokupne teritorije Crne Gore i Albanije, dva regiona Italije – Pulja i Molize s 8 provincija. Program obuhvata sredstva iz Evropskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) i Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA). Sedmogodišnji budžet iznosi 92.707.555 eura, uključujući i nacionalno kofinansiranje dok ukupan iznos bespovratnih sredstava EU na raspolaganju korisnicima u ovom programu iznosi 78.801.422 eura, pojašnjavaju iz Vlade.
Vlada se upoznala sa činjenicom da je Radio i Televizija Crne Gore u skladu sa Zakonom o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore dostavila svoj prijedlog Ugovora o pružanju javnih usluga između RTCG i Vlade za period od 2018. do 2020. godine i konstatovala da će Direktorat za medije nastaviti aktivnosti na konačnom definisanju, shodno Zakonu, prava i obaveza ugovornih strana.
Naimenovanja
Vlada je, u okviru kadrovskih pitanja, nimenovala Aliju Košutu na dužnost direktora Uprave za inspekcijske poslove i dala saglasnost za naimenovanje Valentine Radulović Šćepanović na dužnost direktorice Zavoda za intelektualnu svojinu, Milana Tomića na dužnot direktora Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija i Dragana Kovačevića na dužnost direktora Uprave za nekretnine.
Sumiranje rezultata
Predsjednik Vlade Duško Marković je, zaključujući sjednicu, sumirao rad Vlade u protekloj godini.
Podsjetivši da je tokom godine uglavnom njegovao kritički pristup premijer je konstatovao da je 41. Vlada Crne Gore uspjela da u prvoj godini mandata stabilizuje javne finansije, pokrene kapitalne projekte i deblokira pojedina ograničenja u investicijama, čime je povećala privredni rast, poboljšala poslovni ambijent i zavrijedila povjerenje međunarodnih finansijskih institucija.
"Napredak je evidentan i u oblasti poljoprivrede gdje se osjećaju nova energija i promjena svijesti što uz uvećani budžet i sredstva iz IPA fondova stvara dobru osnovu za napredak u narednoj godini", rekao je premijer.
Vlada je, kazao je predsjednik Marković, pokrenula temeljne reforme u oblasti obrazovanja, počela da zatvara otvorena pitanja u oblasti energetike i obezbijedila preduslove da ovogodoišnja turistička sezona bude zabilježena kao jedna od najuspješnijih do sada.
Konstatujući napredak na brojnim poljima premijer je podsjetio da se Vlada ove godine hvatajući se u koštac sa finansijskom situacijom, skoncentrisala na prihodnu stranu budžeta, te da Vladu u narednoj godini čeka ozbiljan posao i na rashodnoj strani, među ostalim, i pokretenjem procesa rješavanja finansijskog nesklada u pojedinim javnim preduzećima.
Iako stopa nezaposlenosti pada, odnosno premda je broj zaposlenih uvećan u ovoj godini, otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje mladih mora biti cilj kojem će u 2018. biti podređene sve naše politike, zaklučio je predsjednik Vlade Duško Marković posljednju sjednicu Vlade u 2017.
