On je istakao da su prava osoba s invaliditetom sastavni dio poglavlja 23, možda najvažnijeg u okviru pregovora, te da imamo niz zakonodavnih i strategijskih akata i praksu koja treba da pokaže otvorenost i posvećenost Vlade ovom pitanju, kako bi se regulisala oblast prava OSI, uključujući njihova prava kroz radne procese.
Istakao da je jedna od značajnih mjera koja se u kontinuitetu preduzima, prilagođavanje objekata u javnoj upotrebi za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica s invaliditetom, podsjetivši da je u 2016. završen rad na tri objekta – Centar za Socijalni rad, Poreska uprava i Ekonomski fakultet, dok su u radovi u završnoj fazi na objektima JZU Bolnica za plućne bolesti – Brezovik, JZU Dom zdravlja Nikšić, JZU Opšta bolnica Berane, JZU Dom zdravlja „Dr Niko Labović“- Berane, JZU Opšta bolnica u Nikšiću.
“U 2016 smo imali značajan napredak kad je u pitanju prilagođavanje objekata u javnoj upotrebi za OSI. Nijesmo stali na samo tri zgrade završene u 2016, jer je važan kontinitet u radu. Crna Gora dobija sve više ustanova kojima OSI imaju pristup”, poručio je Pejović.
Ministar ljudskih i manjinskih prava Mehmed Zenka naglasio je da su ljudska prava oblast koja nas održava budnim i konstantno priprema na veći i ozbiljniji angažman.
Naglasio je da, kako bismo postigli zajednički cilj da svi naši građani i građanke u društvu uživaju jednako poštovanje i uživanje svojih osnovnih prava i sloboda, moramo raditi udruženim snagama.
“Podsjećajući na važnost međusobnog razumijevanja, jačanja svijesti o toleranciji i potrebi da razumijemo na koji način najbolje možemo pomoći, činimo već značajan pomak ka tom cilju”, poručio je Zenka.
S tim u vezi, on je prisutne pozvao da učeći jedni od drugih, pomognemo svi u cilju jačanja društvenih vrijednosti, ali i sopstvenih.
Izvršna direktorica UMHCG Aleksandra Pavićević je pohvalila partnerski odnos Ministarstva evropskih poslova i UMHCG, izrazivši očekivanje da će se ovoj praksi pridružiti i drugi državni organi.
Ona je istakla da UMHCG ovu godinu završava zadovoljstvom zbog većeg broja studenata s invaliditetom na crnogorskim univerzitetima. Pavićević je ukazala na poteškoće s kojima se studenti suočavaju, kao što su nedostatak servisa podrške i literature u pristupačnom formatu, nepostojanje servisa gestovnog tumača, nemogućnost izučavanja Brajevog pisma, kao i nepristupačnost i dalje najvećeg broja škola i fakulteta.
Panel debata je organizovana s ciljem informisanja javnosti o značaju pregovaračkog poglavlja 23 za ostvarivanje i zaštitu prava osoba s invaliditetom.
