Saradnik na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore dr Martin Ćalasan, izumitelj dvije nove topologije pretvarača na ovoj mašini i dobitnik nagrade u kategoriji istraživač/inovator godine Ministarstva nauke, kazao je za Pobjedu da je ovo priznanje uspjeh za sve predstavnike elektro-energetike, a za njega predstavlja veliku podršku, motivaciju i obavezu da nastavi sa radom kao do sada.
Funkcionalnost
- Priznanje je podrška zbog toga što sama kategorija pronalazača/inovatora snažno podržava povezivanje naučno-istraživačkog rada i prakse – naglasio je Ćalasan.
Ćalasan je za naš list objasnio da je zajedno sa svojim mentorom, redovnim profesorom na ETF-u dr Vladanom Vujičićem, na početku izrade doktorske disertacije dogovorio da će da se bave generatorskim režimom rada prekidačke reluktantne mašine, te da rezultati istraživanja moraju biti moderni i publikativni, ali, najvažnije – da se napravi u laboratoriji za specijalne električne mašine i energetsku elektroniku.
- Prekidačka reluktantna mašina najstarija je električna mašina, starija i od asinhrone iz 19. vijeka, koja je pronalazak Nikole Tesle. Imala je, međutim, nekoliko problema zbog kojih nije zaživjela u upotrebi– rekao je Ćalasan.
Jedan od razloga je senzor pozicije, koji, prema njegovim riječima, ponekad košta i nekoliko puta više od same mašine, a veoma je osjetljiv na buku, vibracije, temperaturu, vlagu i slično.
OtpornostZbog toga su riješili da naprave nove topologije energetskih pretvarača koji će omogućiti upravljanje ovom mašinom bez upotrebe senzora pozicije.
- Te topologije omogućavaju siguran i efikasan rad, lagano i prosto upravljanje, a ne zahtijevaju ni složene kontrolne algoritme, kao postojeće topologije. Najvažnije – čitava ,,elektronika“ sastoji se samo od dioda i kalemova, bez ikakvih prekidača – istakao je Ćalasan i dodao da njihov pretvarač omogućava rad mašine za široki dijapazon brzina.
Nakon simulacionih ispitivanja sa tačnim matematičkim modelom mašine krenuli su u izradu, koja, kako je rekao, nije bila laka.
- Samo na mehaničkom spajanju posmatrane mašine sa pogonskom mašinom utrošili smo više od devet mjeseci, a eksperimentalna testiranja sam radio prethodna dva ljeta– naveo je Ćalasan i dodao da su se, pak, svi rezultati eksperimentalnog ispitivanja poklopili sa rezultatima simulacionog istraživanja.
Prekidačka reluktantna mašina, objasnio je, našla je put do upotrebe u posljednjih 30-ak godina.
- Ova mašina, što pokazuju brojna istraživanja, veoma efikasno može da se koristi kod vjetroelektrana, električnih i hibridnih vozila i u aeronautičkim aplikacijama. Istraživanja autora iz Irana prate njenu primjenu i kod nuklearnih elektrana– naglasio je Ćalasan.
Mašina se koristi u svim tim sistemima, kako je rekao, zbog toga što je „robustna“– može da radi i pri manjim i većim brzinama, ali je dobra i za rad pri visokim temperaturama.
- Karakteristično je to što može da nastavi da radi i ako dođe do kvara na jednoj od faza. Kod drugih mašina se u takvim situacijama osjeti problem, dok ona određeno vrijeme može da istrpi promjene i odrađuje posao – ilustrovao je Ćalasan.
Primjena
Prema njegovom mišljenju, ova mašina bi na našim prostorima mogla da ima sjajnu primjenu za neke „kućne aplikacije“.
- Na primjer, ako želite da imate sopstveni mini vjetrogeneratorski sistem. Mogla bi da nađe primjenu i kod napajanja telekomunikacionih stanica u brdima, planinama ili kanjonima, prije svega za punjenje njihovih akumulatorskih postrojenja. Mašina bi za tu svrhu bila sjajna i za domaćinstva na selima koja koriste akumulatore kao izvore napajanja električnom energijom– objasnio je Ćalasan.
(opširnije u Pobjedi)
