Izdavanje legitimacija na osnovu prethodno spovedenog specijalističkog kursa o upotrebi sredstava za zaštitu bilja dio je nastojanja da se smanji nestručno i nekontrolisano rukovanje, odnosno zloupotreba i neadekvatna primjena pesticida i drugih sredstava za zaštitu bilja, koja dovodi do rezistencije patogena i loših efekata na životnu sredinu.
Kontrola
Ovaj model je ranije zaživio u Sloveniji, gdje se uz adekvatnu karticu ovlaštenog korisnika/ kupca ujedno vodi kontrola o upotrebi, kupovini i utrošenim količinama određenih preparata. To, između ostalog, pomaže da se vodi evidencija, ali i ukaže korisnicima koji preparat mogu i treba da koriste da bi dobili odgovarajuće efekte, a da ne naruše balans i ne izazovu otpornost uzročnika biljnih bolesti na prekomjernu upotrebu ,,ljekova“. Prema riječima stručnjaka za upotrebu sredstava za zaštitu biljaka, prof. dr Nedjeljka Latinovića, svi preparati za zaštitu bilja koji se koriste u Crnoj Gori na sebi imaju uputstvo za upotrebu i ukoliko se upotrebljavaju onako kako je propisano oni ne predstavljaju problem za zdravlje ljudi i životnu sredinu.
- Da bi se upotrebljavali kako je propisano i da bi svijest o njihovoj primjeni podigli na viši nivo, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove je od ove godine počela da obavlja obuku poljoprivrednih proizvođača, a od iduće godine je planirano da se počne i sa obukom zaposlenih u poljoprivrednim apotekama (za ovaj posao je ovlašćen Biotehnički fakultet) – potvrdio je Pobjedi profesor Nedeljko Latinović sa Biotehničkog fakulteta.
On dodaje da su nadležni uradili i niz flajera kojima korisnicima ukazuju na to koja su sredstva za zaštitu bilja u primjeni, kako i zbog čega odbaciti upotrebu nelegalnih ili krivotvorenih pesticida. Takođe, ukazuje se kakav je uticaj pesticida na pčele, kako se čisti ambalaža, koja su sredstva za ličnu zaštitu u rukovanju sredstvima za zaštitu bilja kao i pravila prometa i pravilne upotrebe pesticida.
Zemljište
Uprava za bezbjednost hrane je početkom marta pozvala zainteresovane da podnesu prijavu za obuke koje će se održavati u kontinuitetu i organizovati u skladu sa brojem dostavljenih prijava. Iako podaci ukazuju da kod nas nema prekoračenja i kontaminacije zemljišta i životne sredine kroz neprimjerenu upotreb u z a š t i t n i h s r e d s t av a , standardi Evropske unije predviđaju stroge procedure i kontrolu prometa i primjene ovih hemikalija koje mogu biti jako opasne ukoliko se njima rukuje nestručno. Agencija za zaštitu prirode i životne sredine sprovodi monitoring sadržaja zagađujućih materija u zemljištu na godišnjem nivou.
Kako je Pobjedi saopšteno iz te ustanove, ni u jednom od analiziranih uzoraka u 2016. godini (kao ni u prethodnom periodu 2009-2015. godine), prisustvo nekoliko vrsta ključnih hemikalija koje su pod lupom nije prelazilo limite detekcije propisane Pravilnikom o dozvoljenim količinama opasnih i štetnih meterija u zemljištu i metodama za njihovo ispitivanje. Kako se navodi, u okviru monitoringa kroz fizičko-hemijsku analizu poljoprivrednog zemljišta prati se prisustvo triazina, ditiokarbamata, karbamata, hlorfenoksi i organohlornih pesticida, a sagledava se moguće zagađenje zemljišta uzrokovano neadekvatnom upotrebom sredstava za zaštitu bilja. Istovremeno program monitoringa zemljišta kontinuirano sprovodi i Centar za ekotoksikološka ispitivanja (CETI).
Pravila i praksa
Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove navode da sredstva za zaštitu i sredstva za ishranu bilja, ako se upotrebljavaju u skladu sa uputstvom za upotrebu i pravilima dobre poljoprivredne prakse, ne dovode do kontaminacije životne sredine. - Ovo je nešto što uvijek ponavljamo upravo kako se ne bi stvorila pogrešna percepcija jer sredstva za zaštitu bilja su isto što i ljekovi u humanoj medicini. Uzgoj bilja se ne bi mogao zamisliti bez njihove upotrebe, a ono što je naša obaveza, uz podršku medija, je da stavimo akcenat na njihovu sigurnu i bezbjednu upotrebu kroz podizanje svijesti svih aktera upravo o njihovoj održivoj upotrebi – navode iz Uprave. Podsjeća se da je 2016. godine Vlada usvojila Nacionalni plan za održivu upotrebu sredstava za zaštitu bilja, kojim su jasno utvrđeni ciljevi, mjere, indikatori, rokovi i aktivnosti za smanjenje rizika i negativnih efekata sredstava za zaštitu bilja na zdravlje ljudi i na životnu sredinu.
