Jednoglasnom odlukom gradskih vijećnika Ovidiju je ispravljena "velika nepravda", kaže se u odluci.
Ovidije, najpoznatiji po svojim "Metamorfozama" i "Umijeću ljubavi", protjeran je iz Rima odlukom cara Avgusta 8. godine. Završio je u današnjoj Konstanci u Rumuniji, gdje je i umro 17. godine.
Šta je moćnog cara podstaklo na ovakvu odluku jedna je od najvećih zagonetki u književnosti. Nijedan onovremeni izvor nije o tome dao nikakve pojedinosti, pa istoričari imaju jedino Ovidijevo obrazloženje.
A on je tajanstveno zapisao da je to bilo zbog "pjesme i greške", odnosno zbog sadržaja "Umijeća ljubavi", pomalo subverzivnog i duhovitog štiva o tome kako osvojiti i zadržati djevojku. Avgustu se to, blago rečeno, nije svidjelo, jer je nedugo ranije nametnuo niz zakona protiv preljube.
"Iako pjesma otvoreno ne zagovara preljubu, nije niti daleko od toga", rekla je profesorica klasične književnosti na Oksfordu Rebeka Armstrong.
"To definitivno nije pjesma koja poštuje tradicionalne moralne vrijednosti, niti cara i njegovu familiju. Na primjer, Ovidije kao odlične lokacije za zavođenje djevojaka preporučuje nekoliko javnih spomenika koje je Avgust podigao", kaže Armstrong.
Ali samo to vjerovatno nije bilo dovoljno da ga car protjera iz grada, jer je "Umijeće ljubavi" objavljeno nekoliko godina prije te odluke. Stručnjaci vjeruju da je pjesnikova tajanstvena "greška" bila kap koja je prelila Avgustovu čašu.
"Često se sugeriše da to ima nekakve veze sa skandalom oko Avgustove unuke Julije, koja je isto protjerana 8. godine zbog preljube sa rimskim senatorom", kazala je Armstrong.
Ovidije je mrzio boravak na "divljoj granici" na Crnom moru i nekoliko puta molio da mu se dopusti povratak. Car njegove molbe nije uslišio. Samom sebi nije pomogao time što je u progonstvu napisao "da je Avgust nesofisticirani čitalac poezije koji ne zna da prihvati šalu".
"Zanimljiva strategija za dobijanje pomilovanja", kaže Armstrong uz smiješak.
Nepravda nanesena Ovidiju ispravljena je povodom 2000. godišnjice njegove smrti. U odluci grada Rima naglašava se kako su njome vraćene" sloboda i dostojanstvo" čovjeku koji je nadahnuo "Dantea, Bokača, Šekspira, Džojsa, Kafku i Boba Dilana".
Ovidije nije jedina slavna ličnost kojoj se Italija nedavno izvinila. Firenca je 2008. zatražila oproštaj za to što je proganjala Dantea, koji je pobjegao iz grada u kojem je osuđen na smrt zbog svojih političkih uvjerenja.
