U toku je procedura za zaštitu meda i goveđe stelje na nacionalnom nivou, a u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja smatraju da veliki broj proizvoda ima potencijal da bude priznat i u međunarodnim okvirima, prenose Dnevne novine.
Prema Zakonu o šemama kvaliteta, poljoprivredne i prehrambene proizvode moguće je zaštititi oznakom porijekla, geografskom oznakom, oznakom garantovano tradicionalnog specijaliteta. Od ove godine, uvedene su i oznake “viši kvalitet”, “planinski proizvod” i “sa moje farme”.
Zaštitom proizvoda, kako su kazali u Ministarstvu, ostvaruju se brojni benefiti. Prije svega, spriječava se zloupotreba na tržištu, postiže bolja cijena i šira prepoznatljivost proizvoda i regiona iz kojeg potiče.
“Time se znatno poboljšava mogućnost plasmana, naročito kroz turizam, što je od posebne važnosti za crnogorske poljoprivredne proizvođače”, naveli su u Ministarstvu, dodajući da je Crna Gora u posljednjoj godini napravila iskorake u oblasti unaprijeđenja kvaliteta domaćih proizvoda, posebno sertifikovanja kvaliteta kroz zaštitu naziva.
Važnost zaštite proizvoda ranije su prepoznali predstavnici Udruženja njeguških specijaliteta. Oni su uspješno realizovali proces zaštite geografske oznake “njeguški pršut”, a osnovni motiv im je bio da zaštite naziv od zloupotreba, čime je proizvod dobio veću tržišnu cijenu.
Sa problemom zloupotrebe naziva suočili su se i proizvođači pljevaljskog sira, koji su proizvod zaštitili oznakom porijekla.
“Na tržištu je evidentno da se kao 'pljevaljski' prodaje sir koji nije iz tog grada, čime nakupci i trgovci prodaju pod tim nazivom druge sireve po znatno većoj cijeni. Osim spriječavanja zloupotreba i imitacija, motiv proizvođačima za zaštitu bio je i zajednički, a time i lakši nastup na tržištu”, ukazali su u Ministarstvu.
Jedan od onih koji su uvidjeli prednosti geografske zaštite proizvoda je predsjednik Odbora udruženja za geografsku zaštitu mesa, goveđe pršute i ovčije stelje Almir Adrović.
To udruženje je, uz podršku Međunarodne organizacije za proizvodnju hrane, krenulo u proces geografske zaštite ovih proizvoda, koji je u završnoj fazi. Ono što bi izdvajalo goveđu pršutu i ovčiju stelju od ostalih proizvoda je, kako je kazao, dobijanje proizvoda isključivo na tradicionalan način.
“Te recepture bi bile baš onakve kakve su bile u vrijeme naših očeva i đedova, da bi se izbjegle sve moderne tehnologije i ostalo što bi uticalo na komercijalnu proizvodnju. Prednost je i ta što bi proizvodi bili napravljeni od životinja koje su ovdje živjele. Prezentovali bi ono što mi proizvodimo i po tome bi nas prepoznavali”, kazao je Adrović i dodao da šansu poljoprivrednika za opstanak na tržištu vidi u zaštiti proizvoda.
On je kazao da je zagovornik priče da svaki proizvod na području Crne Gore, koji je tradicionalan, valja zaštititi i brendirati.
“U nekom narednom periodu, kad se ostvare nacionalne zaštite, aplikacijama prema EU možemo prečicom doći na to tržište”, smatra Adrović.
