Prema Zakonu o izboru predsjednika Crne Gore, izbore treba da raspiše predsjednik Skupštine, najkasnije 120 dana prije isteka petogodišnjeg mandata aktuelnog predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, koji je stupio na tu dužnost 20. maja 2013. godine.
Prvi čovjek parlamenta Ivan Brajović još početkom novembra najavio je da će predsjednički izbori biti raspisani do 22. decembra. Ukoliko to učini tada, datum održavanja izbora treba tražiti u vremenskom okviru ne manjem od 60 ni višem od 90 dana, kako je predvidio zakon.
Pravo da bude biran za predsjednika ima državljanin Crne Gore, koji je navršio 18 godina života i koji ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje 10 godina u posljednjih 15 godina prije dana održavanja izbora.
Zakon još propisuje da predsjedničkog kandidata može predložiti politička stranka ili grupa građana, na osnovu potpisa najmanje 1,5% birača od ukupnog broja birača na izborima koji su prethodili odluci o raspisivanju predsjedničkih izbora.
Na proteklim parlamentarnim izborima oktobra 2016. biračko pravo u Crnoj Gori imalo je 528.817 građana, što znači da najmanje 7.932 građanina moraju svojim potpisima podržati kandidaturu nekog ko želi da učestvuje u predstojećoj izbornoj utakmici.
Sam protiv svih
Najveća partija u Crnoj Gori, Demokratska partija socijalista još nije ozvaničila ko će biti njen predstavnik u ovom izbornom nadmetanju. Procedura je pri kraju, a kako je nedavno pisala Pobjeda, partijska baza se plebiscitarno izjasnila da lider DPS-a Milo Đukanović bude kandidat na predstojećim predsjedničkim izborima.
Đukanović se još nije izjasnio da li će prihvatiti kandidaturu, ali je nedavno izjavio da za njega „ne postoji preči interes ukoliko se pokaže da postoji realna potreba države Crne Gore“, dodajući da u DPS-u i u koaliciji imaju ne jednog nego više spremnih ljudi, koji su u stanju da pobijede na predsjedničkim izborima.
Ukoliko kandidat DPS-a bude Đukanović na predsjedničkim izborima, pored podrške svoje partije i simpatizera, može računati i na glasove koalicionih partnera Brajovićevih Socijaldemokrata i manjinskih partija.
Neki drugi kandidat iz DPS-a bi, tvrde dobri poznavaoci političkih prilika u našoj zemlji, zasigurno imao nešto manju podršku, pa bi mu bilo znatno teže suprotstaviti se opoziciji, naročito ako dođe do drugog kruga.
Opširnije u Pobjedi
