Ovako je novinar uglednog poslovnog portala Quartz, Nihil Sonad, naveo u svom članku „Svijet ima novi jezik i to je pobjeda nacionalista“, postavljajući pitanje - „da li je to, u stvari, drugačiji jezik“ i ilustrujući ga fotografijom sa protesta protiv NATO-a na kojoj se nalaze stara crnogorska trobojka i krstaš barjak.
Sonad dalje piše da su se „Srbija i Crna Gora podijelile na dvije države 2007. godine“, te da Crna Gora od tada „vrši pritisak da se crnogorski prepozna kao poseban jezik“.
- Godine 2011. Crna Gora je pokušala da sebe izdvoji dodavanjem dva slova u srpski alfabet. Crnogorska Narodna biblioteka lobirala je devet godina kako bi jezik bio uključen u ISO kodifikaciju, koja se koristi za definisanje jezika za potrebe programiranja, arhiviranja, baza podataka i drugog.
Međutim, prema posljednjem popisu, u Crnoj Gori više ljudi govori srpskim nego crnogorskim jezikom. U svakom slučaju, ova dva jezika teško da se razlikuju. Međusobno se razumiju. Uz to, postoji snažan konsenzus među lingvistima koji smatraju da su crnogorski i srpski, kao uostalom bosanski i hrvatski, jedan isti jezik.
Takav način gledanja na stvari ne ide u prilog nacionalistima koji tvrde da Crna Gora ima vlastiti jezik i način govora. To je vrlo loše, jer bi se prihvatanjem zajedničkog jezika osnažile veze među zemljama Balkana - piše novinar portala Quartz.
On dalje citira stav ugledne hrvatske lingvistkinje Snježana Kordić, da su svi jezici ovog prostora „jedan jedinstveni“.
- Nacionalizam je u porastu kroz uvođenje purističkog pristupa jeziku u škola i medijima, jer su ljudi, kada je riječ o izboru izraza, naučeni da povezuju „dobro“ sa svojom nacijom, a „loše“ sa ostalima - navela je ona.
Sonad nudi i rješenje time da se koristi ISO kodifikacija za dijalekte, koja glasi: „Dijalekat jezika se obično predstavlja istim jezičkim kodom kao sami jezik“.
- U slučaju crnogorskog, on je čak i sličniji srpskom, odnosno krovnom srpskohrvatskom jeziku, nego što je to definisano dijalektom. Dakle, ova odluka je donesena uzimajući u obzir, prije svega, političke, a ne naučne argumente - zaključuje autor teksta za portalu Quartz.
