Abiznis

SB: Penzije, socijala i doznake obeshrabruju ljude da traže posao

Sa netaknutim šumama i skoro 300 kilometara živopisne jadranske obale, Crna Gora je dugo znala da bi mogla biti magnet za strane turiste- ali ne bez dobre infrastrukture, smještaja i radnih sposobnosti. Kombinacijom javnog i privatnog razvoja "Biser Mediterana", kako država sebe naziva u marketinškim kampanjama, je nastavio da raste godinu za godinom od 2000. Danas turizam direktno zapošljava oko 15.000 ljudi, punih osam odsto od formalnih radnika i više je nego udvostručio svoj udio u BDP- u na 22 odsto, navodi se u izvještaju Svjetske banke "Zapadni Balkan: Ubrzanje motora rasta i prosperiteta".     
SB: Penzije, socijala i doznake obeshrabruju ljude da traže posao
S.G.
S.G.Autor
Portal AnalitikaIzvor

"Strategija razvoja turizma Crne Gore do 2020 godine poziva na ekološki odgovorno širenje industrija koje su, mjestimično, izazvale nekontrolisanu gradnju i pritisak na prirodne resurse. Nada je da se integrišu posjete priobalnim područjima i manje poznatim zaleđima kako bi se proširila turistička sezona van ljetnjih mjeseci i pomogao razvoj sjevernog i centralnog regiona. Pružanje podrške turizmu će generisati nova radnih mesta među lokalnim dobavljačima, uključujući farmere. Poslodavci i vlada stupaju u kontakt s potencijalnim radnicima da olakšaju pristup sezonskim poslovima i pružaju monetarne i obrazovne podsticaje za mlade da steknu potrebne vještine. Na veb lokaciji sezonac.com poslodavci direktno mogu da pristupe bazi  dostupnih kandidata za posao. Konobari, kuvari, recepcionerke i sobarice su radnici koji se najviše traže", ističe se u izvještaju. 

Naglašava se da region Zapadnog Balkana ima vrlo nisku stopu zaposlenosti- samo oko 40 odsto radno sposobnog stanovništva ustvari radi. 

"Kad se ljudi zaposle, to je isuviše često u neformalnoj ekonomiji. Niska i polako rastuća radna produktivnost ograničava izglede za realni rast zarada. A određene grupe, posebno mladih i starih radnika, žene i etničke manjine, nose teret neproporcionalno visoke stope nezaposlenosti i malih primanja. Visok nivo prihoda koji ne potiču od rada – penzije, socijalne pomoći i novčane doznake iz inostranstva — može obeshrabriti ljude da traže posao. Veliki nameti u vidu poreza i propisa ometaju otvaranje radnih mesta, naročito u segmentu slabije plaćenih, sa niskim kvalifikacijama. Sposobnosti koje traže poslodavci se ponekad ne mogu naći na tržištu i mobilnost radnika da preuzmu bolje poslove je ograničena. Ugrožene grupe suočavaju se sa posebnim preprekama za ekonomski napredak", navodi se u izvještaju Svjetske banke. 

Region bi, poručuju, trebalo da reformiše svoja tržišta rada da dobro funkcionišu, uključujući i otpornost na demografski pritisak koji smanjuje broj radnika. 

-Treba mu i prijateljskije poslovno okruženje da bi se olakšalo otvaranje novih radnih mjesta firmama.Treba mu sistem poreza i socijalne zaštite koji podstiče stvaranje radnih mjesta i traženje posla, a ne zaštitu postojećih poslova. Usvajanje relevantnih vještina i unapređivanje alokacije rada bi još više podiglo zaposlenost i radnu produktivnost- zaključuje se u izvještaju. 

 

Portal Analitika