Dobitnik nagrade je vodeća civilna organizacija koja se bori za zabranu nuklearnog oružja pod međunarodnim pravom.
Nobelov komitet smatra da bi sljedeći korak ka postizanju svijeta bez atomskog oružja morao da uključi današnje zemlje nuklearne sile.
Dobitnici ovogodišnje nagrade pozivaju zemlje koje posjeduju nuklearno oružje da pokrenu pregovore ka postepenom uklanjanju preostalih, čak 15 hiljada nuklearnih bojevih glava, poručuju iz Nobelovog komiteta.
Direktorka Međunarodne organizacije za ukidanje nuklearnog naoružanja Beatris Fin upozorila je da bi "trenutak panike" mogao da dovede do uništenja gradova i smrti miliona civila zbog upotrebe nuklearnog oružja.
Primajući nagradu na ceremoniji u Oslu, Fin je rekla da je rizik od upotrebe takvog oružja "danas veći nego za vrijeme Hladnog rata".
Prema njenim riječima, svijet se suočava sa nuklearnom krizom zbog "povrijeđenog ega", prenio je BBC.
"Smrt miliona možda je udaljena za samo jedan mali izliv bijesa. Imamo izbor - kraj nuklearnog oružja, ili naš kraj", rekla je Fin.
Vodeća aktivistkinja Međunarodne organizacije za ukidanje nuklearnog naoružanja Secuko Tarlou, koja je zajedno sa Fin primila nagradu, govorila je o svojoj borbi da preživi napad atomskom bombom na Hirošimu i cilju njene organizacije da se postigne međunarodni sporazum o zabrani nuklearnog oružja.
Tarlou, koja je imala 13 godina kada je atomska bomba bačena na taj grad, ispričala je kako je poslije eksplozije ostala ispod ruševina škole, ali da je uspjela da vidi svjetlost i bezbjedno se izvuče, prenio je AP.
"Naša svjetlost danas je sporazum o zabrani nuklearnog oružja", rekla je Tarlou.
Sporazum je potpisalo 56 zemalja, od kojih nijedna nije nuklearna sila, a ratifikovale su ga samo tri zemlje.
Kako bi sporazum postao obavezujući, potrebno je da ga ratifikuje 50 zemalja.
Nagradu, koja se dodjeljuje od 1901. godine, ustanovio je švedski izumitelj Alfred Nobel, poznat po pronalasku dinamita.
