Program stručnog osposobljavanja već šest godina realizuje se u Crnoj Gori. Ovaj program daje mogućnost svršenim visokoškolcima, da bez radnog iskustva, nađu posao na devet mjeseci u privatnom ili javnom sektoru. Osim toga, u Crnoj Gori koja vodi neprestalnu bitnu sa visokom stopom nezaposlenosti, ovaj program makar za mlađe, donekle popravlja situaciju.
To pokazuje analiza koju je sprovelo Ministarstvo prosvjete u saradnji sa Poreskom upravom, a koja se odnosi na četiri godine realizacija Programa. Prema ovom istraživanju, prelazak iz svijeta učenja u svijet rada obavilo je 14.252 korisnika Programa, a posao je zadržalo njih 6.865, odnosno 48,16 odsto.
Pored toga što Program omogućava visokoškolcima da steknu odgovarajuće radno iskustvo, poslodavcima u javnom i privatnom sektoru daje šansu da prepoznaju potrebe za određenim kadrom, koji odgovara njihovoj specifičnoj djelatnosti, i radno ga angažuju po isteku stručnog osposobljavanja.
Uz to, korisnici Programa tokom devet mjeseci obuke primaju naknadu u neto iznosu od 50 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini. I pored svega ovog, interesantno je da se ove godine bilježi ogroman jaz između potražnje i ponude.
Kako je tekao proces, ko je imao prava na prijavu: Prije svega, i ove godine akcenat je stavljen na poslodavce iz privatnog sektora, uz nastojanje da se obezbijedi što veći broj poslodavaca upravo iz ovog sektora. Pravo učešća u Programu imali su državni organi - institucije nadležne za poslove obrazovanja, zdravstva, policije, vojske i kulture, privredna društva u većinskom državnom vlasništvu, kao i javne službe čiji je osnivač opština.
Poslodavci su oglasili potrebu za ukupno 10.029 mjesta za stručno osposobljavanje, od čega je javni sektor oglasio 4.030 slobodnih mjesta, a privatni sektor 5.999 slobodnih mjesta. Ukupan broj uparenih korisnika Programa i poslodavaca, nakon prvog kruga, u privatnom sektoru iznosi 1.604, dok je u javnom sektoru 1.365.Broj slobodnih mjesta u privatnom sektoru je 4.395, dok je u javnom sektoru 2.665. Broj objavljenih mjesta od strane poslodavaca u šestom ciklusu Programa je 10.029 i veći je u odnosu na broj koji je bio objavljen po prethodnim ciklusima, što predstavlja rekordno objavljeni broj mjesta, otkada se Program realizuje.
Za tango je potrebno dvoje: Okej, firme su shvatile - besplatan radnik, što da ne. Sada je red na visokoškolcima, da li razmišljaju: ‘’Aha, evo prilike da radim. Ma, i ako se ne pokažem i ispostavi se da ovo ne umijem da radim, poslaće me doma i svejedno ću primati platu’’?
Ne baš…
Iako je ovo bila sjajna prilika da se makar privremeno zaposli ogroman broj visokoškolaca, kojih je inače sve više na birou rada, izgleda da interesovanje nije bilo jednako sa obje strane. Nakon jednomjesečne prijave, interesovanje za učešće u Programu je iskazalo svega 3.241 lice sa stečenim visokim obrazovanjem. Kako bi bile izbjegnute zloupotrebe, visokoškolac je u svojoj prijavi trebao da unese lične podatke, naziv ustanove na kojoj je stekao lično obrazovanje i prosječnu ocjenu sve kako bi sistem mogao da provjeri tačnost unešenih podataka. Nakon toga, slijedi provjera u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore, odnosno da li je potencijalni korisnik Programa, na evidenciji Zavoda prijavljen kao lice bez radnog iskustva, u okviru kvalifikacije sa kojom se prijavljuje.
Kada je istekao rok za prijavljivanje korisnika, informacioni sistem Programa je pokrenuo algoritam koji je automatski formirao elektronsku rang listu povezanih korisnika i poslodavaca na osnovu: prosječne ocjene korisnika, i izabranih preferenci svakog korisnika.
Povezivanje korisnika i poslodavaca: Nakon elektronski sprovedenog povezivanja poslodavaca i korisnika, u prvom krugu, ukupno 2.969 lica je dobilo poslodavca, odnosno mogućnost da se stručno osposobljava. Od ukupno prijavljenih korisnika u prvom krugu, njih 272 nijesu dobila poslodavca, od čega njih 116 nije preferiralo poslodavce.
Činjinica da je nakon elektronskog povezivanja poslodavaca i korisnika ostalo 7.060 slobodnih mjesta. Nadalje, visokoškolci kojima u prvom krugu povezivanja poslodavaca i korisnika nije dodijeljen poslodavac imali bi u drugom krugu priliku da izaberu nekog od preostalih poslodavaca kod kojih bi mogli da obave devetomjesečno stručno osposobljavanje. Poziv visokoškolcima za drugi krug prijavljivanja isključivo se odnosio na 272 visokoškolca koji su se prijavili u predviđenom roku za prijavljivanje korisnika, ali u prvom krugu Programa nijesu dobili željenog poslodavca.
Najtraženiji su ekonomisti i pravnici: Najviše slobodnih radnih mjesta je bilo iz oblasti Ekonomije (2069), a popunjeno je svega 737. Na drugom mjestu nalazila se potražnja pravnika (1076), dok je odziv bio od strane 362 lica. Nakon toga Turizam i hotelijerstvo, IT, Engleski jezik, Građevina, Učiteljski studiji... Na dnu ljestvice nalazi se Fizička kultura gdje je svega 34 visokoškolca našlo svoje mjesto među 115 slobodnih radnih mjesta, te Visoka škola za medicinske sestre 21 od 116, Psihologija 26 od 118, Mašinstvo 15 od 118, Grafički dizajn 19 od 129.Jedino je oblast Bezbjednost i kriminalistika imala adekvatan odziv te je 112 od 115 slobodnih mjesta popunjeno.
Dominira centralni predio, sjever traženiji od juga: U privatnom sektoru je ukupno upareno 1.604 srednjoškolca dok je neuparenih ostalo 4.395, dok u javnom sektoru uparenih ima 1.365 a neuparenih 2.665. Što se opština tiče dominantna potražnja stiže iz Podgorice 4.472, zatim Nikšića 833, Bara 600, Bijelog Polja 493, Herceg Novog 470. Najmanja potražnja bila je na Žabljaku 58 i Mojkovcu 78 dok je malo bolji na ljestvici Plav sa 122 slobodna radna mjesta. Uparenost je najveća u centralnom predjelu Crne Gore sa stopom od 57 odsto, sljedeći je sjeverni dio sa stopom uparenosti od 23 odsto, dok je najgore prošao južni dio Crne Gore sa 20 odsto.
U implementaciju Programa stručnog osposobljavanja, kao i prethodnih godina, uključeno je više Vladinih institucija: Ministarstvo prosvjete, Kabinet potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem, Ministarstvo javne uprave, Zavod za zapošljavanje Crne Gore, Uprava za kadrove i ustanove visokog obrazovanja.
Očigledno je da su ovi podaci dobar pokazatelj što nedostaje na tržištu rada, pa bi Vlada trebalo da nastavi ovaj program, uz smanjenje uočenih manjkavosti.
Luka ĐURIĆ
