- Preduzmite nešto. Svi imamo selo i možemo da proizvodimo hranu. Ali ako ne probate nećete znati možete li i vi biti uspješni proizvođači – kaže Ivana, koja je završila Muzičku školu u Podgorici. Ja sam, kaže ona, radila u privatnoj firmi kao službenica. - Zbog nedostatka vremena i brzog života u gradu suprug i ja preselili smo se u selo prije pet godina kupivši 4000 kvadrata zemlje. Prve plastenike smo napravili nakon jedne godine. I tako je sve počelo – objašnjava Ivana, koja proizvodi razne vrste povrća. O poljoprivrednoj proizvodnji, kaže ona, razmišljaju duži period, ali su tek sad sklopili sve kockice. - U početku smo krenuli sa malom proizvodnjom pa ni novac za ulog nije bio previše značajan. Kasnije smo svu zaradu ulagali u posao – odnosno poljoprivredu. Nakon toga smo se obratili i Investicionorazvojnom fondu kod kojeg smo uzeli 15.000 eura, a ukupan iznos investicije bio je 27.727 eura. Mi posjedujemo hiljadu kvadrata plastenika ručne izrade koji su koštali oko 12.000 eura i 1.660 kvadrata uvezenog koji je koštao oko 66.000 eura – objašnjava Ivana.
Kreditom od IRF-a, kaže ona, proširili su posao za trećinu. - Na gazdinstvu radim ja i moj suprug, iako je zaposlen. Imam i dvoje male djece od kojih sada nemam značajnu pomoć na gazdinstvu. Trenutno imamo jednog stalno zaposlenog radnika. Pošto se naš posao zasniva na periodičnoj potrebi za radnicima, angažujemo ih po potrebi. Kako biznis uvećavate, tako su i obaveze prema radnicima i kupcima veće, tako da mogu reći da su ove posljednje godine poslovanja najteže – pojašnjava ova poljoprivrednica. Ivana i njen suprug su kreditno zaduženi kod Erste banke za kupovinu zemle i izgradnju kuće kako bi se preselili na selo. - Zadovoljna sam uslugom poslovnih banaka jer su se ti krediti odobravali u dosta kratkom roku iako je kamatna stopa dosta veća od one koju nudi IRF. U narednom periodu planiramo da proširimo proizvodnju na oko 3000 kvadrata zatvorenog prostora i očekujemo da ćemo sredstva za taj projekat dobiti od IRF-a - kaže ona.
Ivana kaže da biznis barijera u njenoj oblasti ima. - Nekontrolisani uvoz poljoprivrednih proizvoda u momentu kad mi u Crnoj Gori imamo dovoljno kapaciteta da to proizvedemo je velika biznis barijera. Zbog toga dolazi do niskih cijena – kaže ona odgovarajući na pitanje koje su najveće biznis barijere u poljoprivrednoj proizvodnji.
