- Sa ciljem uticaja na razvoj politika rodne ravnopravnosti u zemljama članicama ReSPA, konferencija je okupila više od 50 službenika i službenica koji se bave ovim pitanjima u relevantnim vladinim institucijama Zapadnog Balkana, stručnjaka iz regiona i EU, kao i predstavnika i predstavnica nevladinih organizacija aktivnih u ovom području i međunarodnih organizacija - UNDP, EIGE, OEBS - navodi iz resornog Ministarstva.
Glavne teme regionalne konferencije bile su politike rodne ravnopravnosti na Zapadnom Balkanu, kao i mjerenje rodne ravnopravnosti sa akcentom na Indeks rodne ravnopravnosti i njegovu primjenu u kreiranju politika. Takođe, učesnici i učesnice su se upoznali sa glavnim nalazima komparativnog istraživanja o rodnoj ravnopravnosti u javnim upravama Zapadnog Balkana.
- Rodna ravnopravnost je novo područje rada za ReSPA. Stoga, njeni predstavnici su potražili partnere u javnim upravama zemalja članica koji bi podržali nastojanje ReSPA da osnaži regionalnu saradnju u okviru svoje nadležnosti. Saradnja je započela s Odjeljenjem za poslove rodne ravnopravnosti Ministarstva za ljudska i manjinska prava Vlade Crne Gore, a njihovi predstavnici i predstavnice podijelili su svoja iskustva sa kolegama iz regiona i podstakli dalju regionalnu saradnju u ovom polju - ističe se u saopštenju.
Na otvaranju konferencije, Žana Filipović, ispred Ministarstva za ljudska i manjinska prava rekla je da je Crna Gora uspostavila snažan zakonodavni okvir kada je u pitanju ravnopravnost žena i muškaraca, polazeći od Ustava Crne Gore preko Zakona o rodnoj ravnopravnosti i drugih zakonskih akata.
- Međutim, to nije dovoljno da se u praksi prevaziđe neravnopravnost žena. U Crnoj Gori žene nijesu ravnopravno zastupljene na mjestima odlučivanja. Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se osnažio položaj žena u Crnoj Gori i postigla ravnopravnost u praksi. Zato je važno uspostaviti Indeks rodne ravnopravnosti kao važan mjerni instrument za kreiranje daljih politika rodne ravnopravnosti - navela je Filipović.
Fiona Mekluni, stalna koordinatorka Sistema UN i stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori rekla je da su programi rodne ravnopravnosti UNDP uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori u potpunosti posvećeni razvoju širokog spektra partnerstava s vladinim i nevladinim strukturama, kao i radu na tri ključna prioriteta za postizanje rodne ravnopravnosti: borba protiv nasilja u porodici, ekonomsko osnaživanje žena i političko osnaživanje žena.
- Sada želimo da napravimo korak dalje u izgradnji sistema koji će podržati rodnu ravnopravnost kao načelo koje se zasniva na ljudskim pravima i antidiskriminacijskim obavezama. Kako bi iskazale posvećenost, državne strukture moraju podržati taj proces ulaganjem u razvoj kapaciteta za pristup utemeljen na ljudskim pravima i rodno osviještenim politikama - objasnila je Mekluni.
Jolanta Reingarde iz Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost - EIGE obavijestila je pridustne da je treće izdanje Indeksa rodne ravnopravnosti predstavljeno u oktobru mjesecu u Briselu i da je već uspostavljena politička podrška vrlo važna za pitanja rodne ravnopravnosti, te da je bez nje teško ostvariti promjene.
- Sektor za rodnu ravnopravnost centrale OEBS u Beču trenutno radi na istraživačkom projektu u okviru koga se prikupljaju podaci o različitim oblicima nasilja koje su žene iskusile u deset država članica OEBS, koji se temelji na metodologiji Agencije Evropske unije za osnovna prava. Cilj projekta je pribavljanje dokaza o različitim oblicima nasilja nad ženama koji će se koristiti za poboljšanje procesa kreiranja politika i planiranje od strane nacionalnih aktera - rekla je Lija Manjaguanjo, šefica Programa za demokratizaciju u Misiji OEBS u Crnoj Gori.
Rodna ravnopravnost je neophodan osnov za miran, prosperitetan i održiv svijet, navodi se u petom od sedamnaest Ciljeva održivog razvoja definisanih u Agendi održivog razvoja do 2030. godine, koju su svjetski lideri usvojili u septembru 2015. godine na istorijskoj sjednici Ujedinjenih nacija.
