Odgovarajući na ključni podatak Uprave za zaštitu kulturnih dobara o nestanku više od 2.900 predmeta iz zbirki Muzeja, Borozan je istakla da proces revizije, odnosno utvrđivanja činjeničnog stanja u zbirkama teče paralelno sa sanacijom depoa.
Samo završetak revizije, prema njenim riječima, način je da se konstatuje stvarno stanje, potvrde ili demantuju svi eventualni propusti koje je muzejski tehničar Aleksandar Berkuljan naveo u krivičnoj prijavi Osnovnom javnom tužilaštvu na Cetinju.
- Ali, moram da napomenem da je pitanje centralnog depoa i stanje samih muzejskih predmeta još jedan gorući problem naše institucije – kazala je Borozan.
Ona nije mogla da precizira rok do kojeg će nagomilani problemi biti riješeni, navodeći da joj treba podrška Ministarstva kulture i Vlade Crne Gore.
Svi su znali
Borozan je objasnila da je nakon preuzimanja funkcije direktorice Narodnog muzeja, avgusta ove godine, sagledala stvarno stanje u instituciji. Rezultat prvobitnog uvida, kako je istakla, bilo je konstatovanje alarmantnog stanja u skoro svim segmentima rada muzeja, uključujući i samo fizičko stanje muzejskih predmeta.
- O konstatovanom stanju lično sam informisala tadašnjeg ministra kulture Janka Ljumovića i po dogovoru sa njim inicirala kontrolu, koju je sprovelo Ministarstvo kulture. Pošto su izvještaji mojih kolega i zaključci do kojih sam sama došla kontrolom objekata NMCG potvrđeni zvanično i od Ministarstva kulture, donijet je akcioni plan rješavanja najkritičnijih problema u muzeju - kazala je Borozan.
Analizom stanja, ali i pravničkih propisa, prema njenim riječima, konstatovano je da i „sama problematika zašitite pokretnih kulturnih dobara ima određenih propusta.“ - Počevši od osiguranja muzejskih predmeta koje nije predviđeno zakonom, do sistematizacije Muzeja koja, između ostalog, ne predviđa poziciju referenta depoa.
Na osnovu svega izloženog stiče se jasnija slika uzroka stvaranja i nagomilavanja problema.
Zašto nikada nije došlo do njihovog sistematskog, temeljnog i stručnog rješavanja, pitanje je za sve nas, kako za nas zaposlene u Muzeju, tako i za bivše rukovodstvo i Ministarstvo kulture i sve nadležne organe – kazala je Borozan.
Nešto pronađeno
Pomoćnik za stručne poslove Narodnog muzeja Miloš Vukanović kazao je da je revalorizacija, tj. provjera kulturne vrijednosti svih dobara, rađena prema dokumentaciji iz 60-ih koja je, u nekim slučajevima, prikazivala samo brojčano zbirno stanje predmeta u zbirkama, bez pojedinačnog pobrojavanja ili opisa predmeta koji su ih činili.
- Od tada su i institucije i zbirke više puta doživjele transformaciju, seljenja, poplavu iz 1986. godine itd… Te transformacije nijesu adekvatno bilježene tokom proteklih šest decenija.
Međutim, to ne znači da se desila „pljačka“ niti „pohara“. Određen broj predmeta je već pronađen, dok drugi, iako se ne nalaze u zbirkama u formi iz 60-ih mogu biti u nekim drugim, transformisanim zbirkama, jer se u samom Narodnom muzeju nalazi veliki broj predmeta koji nije obrađen kroz proces revalorizacije – rekao je Vukanović i dodao da Narodni muzej ima inventarne knjige za sve svoje jedinice, osim za novoformirani Istorijski muzej.
Prema njegovim riječima, izvještaj Uprave za zaštitu kulturnih dobara, kojim se konstatuje manjak predmeta, nije senzacionalno otkriće, jer su za njega znali zaposleni u Muzeju, stručnjaci koji su radili revalorizaciju, ali i nadležni u Ministarstvu kulture.
- Šira javnost nije bila upoznata o rezultatima revalorizacije, iz više razloga, prije svega jer rezultati stanja zbirki, koje su pokazali elaborati, nijesu konačni i pokrenuli su jedine moguće logične procese za utvrđivanje konačnog stanja - proces revizije.
Na pitanje javnosti zašto ništa nije preduzeto, odgovor je da jeste sve što je zakonom propisano – kazao je Vukanović.
Po utvrđivanju anomalija, prema njegovim riječima, staro rukovodstvo NMCG je zapo- čelo reviziju dok je novo, formirano avgusta ove godine, nastavilo taj proces. Revizija će se, kako je rekao, raditi i na osnovu lične dokumentacije bivših kustosa.
Povratak djela
Upravnica Umjetničkog muzeja Mirjana Dabović-Pejović kazala je da je ta ustanova u februaru prošle godine započela reviziju fonda.
To će biti, kako je objasnila, prva cjelovita revizija u Umjetničkom muzeju od njegovog osnivanja.
- O toku revizionog postupka inspektor za kulturnu baštinu i uprava muzeja dobijali su mjesečne izvještaje. Taj dio posla je praktično okončan, a finalni izvještaj revizije će biti zaokružen u sljedećih nekoliko mjeseci. Njegovi rezultati će omogućiti da se jasno sagleda stanje fonda, analiziraju anomalije i predlože mjere za dalje postupanje po svim osnovama, na osnovu apsolutno validnih podataka, bez spekulacija i poluinformacija – kazala je Dabović-Pejović.
Ona je dodala da je, od svog dolaska na mjesto rukovodioca Umjetničkog muzeja, u martu 2015. godine, inicirala povratak djela koja su decenijama bila ustupljena pojedinim institucijama u Crnoj Gori. Tokom 2015. i 2016. godine u muzej je, prema njenim riječima, vraćeno 28 djela, dok se 50 i dalje nalazi u Rezidenciji predsjednika u Plavom dvorcu.
Borozan: Radim 100 posto i u Pragu i na Cetinju
Odgovarajući na pitanja Pobjede, direktorica Narodnog muzeja Vjera Borozan potvrdila je da, pored obaveza u Muzeju, radi i kao predavač na Akademiji likovnih umjetnosti u Pragu. To je, kako je istakla, ne ometa da sa punim kapacitetom obavlja sve svoje dužnosti.
POBJEDA: Jeste li bili svjesni nagomilanih problema uoči preuzimanja funkcije u Narodnom muzeju?
BOROZAN: Kako sam mogla da budem svjesna?
POBJEDA: Da li ste se interesovali ili vas je neko uputio šta Vas čeka?
BOROZAN: Nijesam bila upućena zato što sam došla iz inostranstva, iz Češke, u kojoj sam studirala, živjela itd. Tako da nijesam pratila rad ovog muzeja.
POBJEDA: Pored problema i brojnih poslova koje treba obaviti u Muzeju, da li smatrate da adekvatno možete obavljati posao prvog čovjeka u Narodnom muzeju, ukoliko pored toga imate još jedan posao u Češkoj?
BOROZAN: Kad sam bila kandidovana na ovu funkciju, sa ministrom kulture Jankom Ljumovićem vodila sam mnoge razgovore. Rekla sam mu da predajem na Akademiji likovnih umjetnosti u Pragu i da imam ugovor sa tom institucijom još sljedeće dvije godine i da je za mene to jako bitno. Rekla sam mu da je to jedan od uslova pod kojim ću da preuzmem Muzej. Dakle, ja i dalje predajem na Akademiji u Češkoj i radim u Muzeju. Vjerovatno znate za termin „home office“, pa vam mogu dati moj mejl da vidite koliko ja dnevno primam mejlova tokom mog rada u Pragu i na koliki broj odgovorim.
POBJEDA: Dobro, ali ja vas pitam da li ste sigurni da adekvatno možete da obavljate svoju dužnost budući da na radnom mjesu u Narodnom muzeju provodite pola mjeseca, a pola u Češkoj?
BOROZAN: Mislim da veoma adekvatno obavljam svoj posao za sada i možete da vidite rezultate. Drugo, nije istina da provodim pola mjeseca u Narodnom muzeju.
POBJEDA: Recite onda koliko provodite u Muzeju. Imam informaciju da je to od 10 do 12 dana?
BOROZAN: Svaki put drugačije, zavisi od predavanja, koliko mogu da ih koncentri- šem, u koji period. Ja sam ovaj uslov postavila od početka. Svima je bilo jasno. Ministar kulture Janko Ljumović je o ovome informisao Vladu Crne Gore. Nažalost, još nemam ugovor kojim je to definisano. Bila ja u Pragu ili na Cetinju, svejedno je.
Ja radim 100 posto i non-stop i u Pragu i na Cetinju. O tome mogu da svjedoče kolege.
Pobjeda
