Poljsko-francuski pijanista i kompozitor umro je mlad, sa 39 godina, a poznato je i da je bolovao od tuberkuloze, pa se vjerovalo da je umro od komplikacija te bolesti, preciznije od perikarditisa.
Međutim, poljski stručnjaci su prije desetak godina to doveli u pitanje i objavili da je Šopen, kome je zdravlje uvijek bilo vrlo krhko, patio od cistične fibroze.
Cistična fibroza je nasljedna bolest koja ponajprije zahvata probavni i disajni sistem, a karakteristično joj je začepljenje disajnih puteva abnormalno gustom sluzi. Bolesnici u prosjeku ne žive duže od četrdesetak godina.
Poljski naučnici, prvi koji su koristili modernu tehnologiju u proučavanju Šopenovog srca, koje se posljednjih 168 godina čuva u tegli s tečnošću za koju se pretpostavlja da je konjak, vjeruju da su stigli korak bliže tačnoj dijagnozi.
"S velikom vjerovatnoćom možemo reći da je u pitanju ipak tuberkuloza", rekao je voditelj istraživanja Mihael Vit, stručnjak na području molekularne i kliničke genetike.
Pošto nijesu smjeli da otvore heremetički zatvorenu teglu sa Šopenovim srcem, njegov tim se koristio fotografijama visoke rezolucije.
"Lezije koje su jasno vidljive na srčanoj kesi upućuju na tuberkulozu", rekao je Vit govoreći o spoljašnjoj srčanoj opni koja je tipično zahvaćena komplikacijama izazvanim tuberkulozom.
Ali Vit priznaje i da je bez DNK testiranja nemoguće u potpunosti isključiti mogućnost cistične fibroze.
Naučnici koji su iznijeli teoriju o mogućoj cističnoj fibrozi kao jedan od većih argumenata za nju navode Šopenovu hroničnu pothranjenost, koja je tipičan simptom bolesti. Šopen je na 1,70 metara visine težio samo 40 kilograma.
DNK analiza mogla bi da ošteti srce slavnog pijaniste
Poljsko ministarstvo kulture godinama odbija zahtjeve da se sprovede DNK ispitivanje Šopenovog srca, strahujući kako bi ga takav postupak mogao trajno oštetiti.
"Ne možemo to sto odsto dokazati, ali vjerovatnoća da je u pitanju tuberkuloza mnogo je, mnogo veća od cistične fibroze", rekao je Vit.
Bez genetskog testiranja, ne možemo biti ni sasvim sigurni da je srce stvarno Šopenovo, ali, kako ističe Vit, "nema nijednog razloga da se vjeruje da nije".
Srce je jasno vidljivo, dobro očuvano, u "tekućini boje ćilibara".
"To je vrlo vjerovatno konjak. Od Francuske revolucije konjak se u Francuskoj koristio za takve namjene", kaže Vit.
Šopenovo srce čuva se u zidu barokne crkve Svetog krsta u Varšavi. Time je ispoštovana njegova posljednja želja prije smrti u egzilu u Parizu 1849. godine. Ostatak njegovog tijela pokopan je na pariskom groblju Per Lašez.
Rođen blizu Varšave 1810, Šopen je mnoga od svojih najpoznatijih djela komponovao u Francuskoj, zemlji njegov oca, u kojoj je i sam završio 1831. nakon neuspjelog poljskog ustanka protiv Ruskog Carstva.
Pošto nije želio da prihvati ruski pasoš, više za života nije kročio u svoju i majčinu domovinu.
