Zabava

Drugo lice lutke sa naslovnice

Takozvane ,,cice sa naslovnice“, izvajanog struka, sa oblinama oduvijek su bile ideal ljepote kojem se teži. Uz pogled na njihovo savršeno lice i tijelo odrastaju generacije živjeći u uvjerenju da baš one imaju savršen ten, tijelo bez strija i celulita. Da li je to baš tako, koliko su fotografije koje prikazuju njihovu ljepotu zaista realne, a ne ,,fotošopirane“, za Pobjedu pričaju profesionalni fotograf Duško Miljanić i crnogorske manekenke Ivana Ćupić i Jelena Mačić. 
Drugo lice lutke sa naslovnice
PobjedaIzvor

- Uljepšavanje fotografija, svjesna manipulacija i prevare su sastavni dio današnje fotografije kod većeg broja fotografa. Manji je broj onih koji se drže fotografskih postulata i koji od fotografije traže nešto više. Vrlo često možemo čuti komentar ,,to je urađeno u fotošopu“. Svaka fotografija koja je iole dobra odmah se povezuje sa fotošopom. To nas provocira da postavimo pitanje koliko danas možemo da vjerujemo fotografiji - kazao je na početku razgovora za Pobjedu profesionalni fotograf Duško Miljanić.

On dodaje da smo svakodnevno svjedoci činjenice da se stvari uljepšavaju i prikazuju onakvima kakve nijesu.

- Samo u toku prošle godine desio se veliki broj prevara u svijetu koji je zamislio fotografsku zajednicu foto- reportera, nagrađenih fotografa koji su svoje fotografije lažirali, radi boljeg pozicioniranja, novčanih nagrada i slično - rekao je naš sagovornik.

Kaže da on nije pristalica uljepšavanja i lažiranja fotografija.

- Na taj način ubija se fotografija. Međutim, obrada i digital na manipulacija ima svoje opravdanje kad je umjetnik koristi svjesno kao svoj alat za umjetnički izraz i kad svoj rad stavlja u određeni kontekst, kada ima poruku. Ovdje se fotografija mijenja prema kontekstu u kojem je vidimo. Zašto mladenci žele da izgledaju kao neko drugo, zašto javne ličnosti i manekenke žele da izgledaju ljepše i mlađe, zašto na pejzažnim fotografijama ,,nebo niđe nije plavo kao iznad Crne Gore“, to je već pitanje za neku drugu struku - zaključio je Duško Miljanić.

Nikšićanka Ivana Ćupić, koja se manekenstvom bavi od 18. godine, priča da onog dana kada je zakoračila u svijet manekenstva shvatila je da žene sa naslovnica nijesu baš tako savršene kako se svima nama čine.

- Vodeći se time, nekada sam željela da na licu i tijelu ponešto promijenim, što je uticalo na moje samopouzdanje. Međutim, samim ulaskom u ovaj svijet počela sam da razaznajem koliko je on zapravo pun pravog i lažnog sjaja. Ispred mene su dolazile djevojke sa podočnjacima, celulitom i ostalim nepravilnostima - rekla je Ćupić.

Ona dodaje da je savremena fotografija čudo i da na slikama za modne časopise sve djevojke izgledaju savršeno.

- Fotograf je taj koji figurira, daje naznake modelu šta da uradi. Po završetku snimanja, fotograf obrađuje slike po sopstvenom ukusu, ispravljajući sve nepravilnosti. On krivi sliku realosti u mjeri u kojoj smatra da je adekvatna - kazala je Ivana Ćupić.

Što se tiče reklama, spotova, revija i ostalih projekata sa „živim“ slikama, ključan je šarm i fotogeničnost modela, pojašnjava Ćupić.

- U ovom slučaju fotošop je prisutan više u smislu pravljenja intenzivnije boje, pozadine i slično. Ali, i u ovakvim situacijama je ključno prikazati modela u što idealnijem svijetu. Svaki od ovih događaja je upotpunjen velikim brojem majstora na polju šminke, frizure, koreografije, scenarista, naravno, fotografa, a svi rade u cilju da naprave što bolju reklamu – ističe naša sagovornica.

Dodaje da su posljednje vrijeme vodeće svjetske kompanije krenule u potpuno drugačiju kampanju, sa manje korišćenja fotošopa i sa predstavljanjem javnosti nesavršenosti modela.

- Svjedoci smo da mnoge današnje manekenke sa svjetskih pista imaju manje grudi ili veći obim struka koji postaju njihova osobenost i zbog koje, vjerovali ili ne, postaju i više plaćene - kazala je Ivana Ćupić.

Podgoričanka Jelena Mačić, koja je manekensku karijeru izgradila u inostranstvu, pojašnjava da to koliko će fotografija biti fotošopirana zavisi isključivo od kreatora ili brenda koji manekenka reklamira.

- Postoje slikanja gdje kreator želi nešto apstraktno, nesvakidašnje i u tom slučaju presudno je znanje fotografa. Tačnije da od jednog tako specifičnog prostora doradi pozadinu, prostor i cijeli koncept fotografije. To se dešava najčešće u inostranstvu, kod nas i nema baš takvih fotografija - kazala je Mačić.

Ističe da su crnogorski fotografi veoma kreativni.

- Oni u svojoj glavi prije početka fotografisanja imaju ideju kako da naprave nešto spektakularno a da ne koriste u velikoj mjeri fotošop - zaključila je Jelena Mačić.

Portal Analitika