Ratni zapovjednik Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić, nakon pet godina sudskog procesa, suočio se sa presudom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.
Sudskim vijećem koje je izreklo presudu doživotnog zatvora predsjedavao je sudija Alfonso Ori.
Suđenje je počelo 16. maja 2012. godine. Tokom sudskog postupka saslušano je više od 300 svjedoka i pregledano oko 10.000 dokaza.
Optužnica je Ratka Mladića teretila za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini od maja 1992. do pred kraj 1995. godine.
On je optužen i za terorisanje stanovništva grada Sarajeva granatiranjem, kao i snajperskom paljbom, te uzimanjem za taoce “plavih šljemova” Ujedinjenih nacija (UN).
Dvije tačke optužnice Mladića terete za genocid, a pet za zločine protiv čovječnosti, progon, istrebljenje, ubistva, deportacije i prisilno premještanje.
U dodatnih pet tačaka, Mladić je optužen i za ubistvo, teror, napade na civile i uzimanje talaca, kao i kršenje zakona i običaja rata.
Tužioci su tražili doživotnu zatvorsku kaznu.
Odbrana je negirala zločinačko udruživanje tvrdeći da je rat izazvala težnja Stranke demokratske akcije (SDA) ka “unitarnoj islamskoj BiH s muslimanskom dominacijom”, od koje su se Srbi branili.
Prema navodima tužilaca, Mladić je 1995. sproveo “Direktivu 7″ da u Srebrenici “stvori nepodnošljive uslove potpune nesigurnosti, bez nade u dalji opstanak i život stanovništva”. Kao dokaz Mladićeve “genocidne namjere”, prikazana je njegova izjava na dan pada Srebrenice da je “došlo vrijeme da se poslije bune protiv dahija Turcima osvetimo”.
“Nedugo zatim, oko 7.000 muškaraca i dječaka, od kojih su neki imali 12 godina, ubijeno je, stanovništvo je raseljeno… Srebrenica je nestala”, kazao je tužilac Alan Tieger u završnoj riječi.
Suprotno ekspertu optužbe Ričardu Danatu, branioci su tvrdili da Mladić nije komandovao VRS-om dok je bio u Beogradu od 14. do 17. jula 1995. godine, u vrijeme masovnih strijeljanja.
Mladićeva vojska počinila je 1992. godine, po tužiocima, ne samo progon nego i genocid nad nesrbima u još šest opština: Prijedoru, Ključu, Sanskom Mostu, Foči, Vlasenici i Kotor Varoši.
Vijeće je, na današnjem izricanju presude, konstatovalo udruženi zločinački poduhvat u Sarajevu od maja 1992. do novembra 1995. godine. Učesnici udruženog zločina su bili Radovan Karadžić, Stanislav Galić, Dragomir Milošević, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić i Nikola Koljević.
U toku izricanja presude Vijeće udaljilo Mladića iz sudnice, jer je protestovao što sud nije uvažio zahtjev da se izricanje presude skrati ili odloži zbog njegovog zdravlja.
Sproveden je u prostoriju gdje postoji kauč, i odakle "može da prati izricanje presude", naveo je predsedavajući sudija.
Uoči toga, a nakon što je sudija Ori izjavio kako je “Vijeće konstatovalo da je optuženi imao namjeru da uništi muslimane u Srebrenici” te da shodno tome “vijeće konstatuje da je optuženi imao cilj da izvrši genocid u Srebrenici i da je bio učesnik UZP-a, Mladić je uzviknuo da je sve laž.
"Ja sam uzbuđen, a ovo sve što ste vi govorili je čista laž! Sram vas bilo, sve je laž što ste rekli", rekao je Mladić.
Uz to, on je i viknuo kako "oni ratuju po Aziji i Africi". A onda, pri izlasku iz sudnice doviknuo:
"Lažete, mamicu vam j...."
Mladiću je tokom izricanja presude tri puta izmjeren pritisak tokom pauze, saopštila je odbrana.
"Tražimo od vas da prekinete sa zasijedanjem ili da pročitate rezime i iznesete presudu, rekla je odbrana, navodeći da je situacija sa pritiskom opasna po Mladićevo zdravlje. Predsjedavajući sudija je rekao da je sudsko vijeće dobilo od ljekara informacije koje su ga navele da ne odustane od čitanja presude".
Kako javljaju svjetske agencije za presudu vlada veliko interesovanje. Prisutno je više od 500 novinara iz cijelog svijeta, tu su i članovi brojnih udruženja iz BiH, ali i članovi porodice Mladića.
Predsjedavajući Sudskog vijeća Alfons Ori te Kristof Flige i Bakone Moloto (članovi Vijeća) prisutne su upoznali s osnovnim činjenicama vezanim za ovaj predmet.
Mladić je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini od maja 1992. do pred kraj 1995. godine.
U završnoj riječi tužilaštva, u decembru 2016. godine za njega je zatražena kazna doživotnog zatvora dok je odbrana predložila oslobađajuću presudu.
Biografija
Ratko Mladić je rođen 12. marta 1943. godine u Božanovićima kod Kalinovika. Završio je Vojnu akademiju u Beogradu. Bio u aktivnoj vojnoj službi Jugoslovenske narodne armije (JNA).
Predsjedništvo SFRJ unaprijedilo je pukovnika Ratka Mladića u generala-majora 1991. godine, a u aprilu 1992. u generala-potpukovnika. U maju 1992. godine imenovan za komandanta Glavnog štaba novoformirane Vojske Republike Srpske.
Haški tribunal je 11. jula 1996. godine izdao nalog za hapšenje Ratka Mladića i Radovana Karadžića koji obavezuje sve države da ih uhapse i izruče.
Tadašnji izvještaji govore da je Mladić 1997. godine preselio u Srbiju i imao zaštitu države. Budući da je tadašnji predsjednik Slobodan Milošević takođe bio haški optuženik i nije sarađivao sa Tribunalom, te je i Mladić, kao i mnogi drugi koji su se tamo krili poput Radovana Karadžića, bio zaštićen.
Nakon hapšenja Slobodana Miloševića 2001. godine, tadašnja vlast u Srbiji poslala je jasnu poruku da ratni zločinci nisu dobrodošli u Srbiji. Mladić se skrivao na, kako je vlast tvrdila, nepoznatim lokacijama.
Ratko Mladić je uhapšen 26. maja 2011. u selu Lazarevu, kod Zrenjanina.
