- Vlada je izgradila imunitet na takav politički ambijent i ostvarila imponzantne rezultate koje su registrovale kredibilne međunarodne institucije i organizacije - Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond i Evropska komisija, što Vladu posebno raduje i daje joj dodatni stimulans da nastavi – naveo je on obraćajući se Savjetu stranih investitora.
Dalje je istakao da se, uprkos izazovima, evropska ekonomija oporavlja sa projekcijom rasta od 2,3 odsto u ovoj godini i da region Zapadnog Balkana bilježi rast ekonomije na procjenjenih 2,6 odsto.
- Očekivani realni rast crnogorske ekonomije je znatno iznad planiranog - rekao je premijer, dodajući da je planirani rast bio 2,7 odsto, a da je za prvih šest mjeseci imala rast od 4,2 odsto, da je u drugom kvartalu rast bio impozantnih 5,1 odsto – što je jedna od najvećih stopa u Evropi – i da je na godišnjem nivou rast projektovan na četiri odsto.
Premijer je kazao da uticaj na rast posebno ima odlična turistička sezona koja je bolja od rekordne iz 1987. godine kako po broju turista tako i po finansijskim efektima.
- Crna Gora je uz 2017. godini ostvarila jedan od svojih najvažnijih spoljnopolitičkih prioriteta – a to je članstvo u NATO-u – naveo je Marković dodajući da je članstvo u NATO-u za kratko vrijeme dalo neviđene nove prilike za rast crnogorske ekonomije i nova zapošljavanja što potvrđuje ispravnost crnogorske politike koja članstvo u NATO-u nije vidjela samo kao pitanje bezbjednosti već i ekonomije i razvoja.
Premijer je upoznao Savjet stranih investitora sa rezultatima fiskalne konsolidacije.
- Paralelno sa ovim mjerama nastavili smo rad na našim politikama u oblasti strukturnih reformi - rekao je, podsjećajući na mjere socijalne politike na početku mandata Vlade.
- Danas, krajem 2017. godine imamo kredibilniju i održiviju socijalnu politiku i politiku pravednije raspodjele socijalnih fondova – istakao je predsjednik Vlade.
Premijer je informisao Savjet stranih investitora i o razvojnim projektima koji su u toku pri čemu je naglasio da je Vlada posebno skoncentrisana na razvoj Sjevernog regiona.
Govoreći o planovima za budućnost predsjednik Vlade je rekao da u 2018. godini neće biti novih mjera fiskalne konsolidacije, i da će se u dijalogu sa zainteresovanim stranama, među kojima i sa Savjetom stranih investitora, sagledavati mogućnosti smanjenja poreskog opterećenja rada.
- Ključni stubovi dinamiziranja ekonomskog rasta i u narednom periodu su: jačanje makroekonomske stabilnosti (fiskalne i finansijske) i povećanje konkurentnosti. Zato ćemo u periodu do 2020. godine, nastaviti sa punom primjenom mjera fiskalne konsolidacije sadržanih u Fiskalnoj strategiji, koje svoj odraz već imaju u Predlogu zakona o budžetu za 2018. godinu. Cilj nam je da realizacijom ovih reformi smanjimo budžetski deficit i uđemo u budžetski suficit već u 2020. godini, kako bi se obezbijedili preduslovi za smanjenje javnog duga od 2020. godine i refinansiranje dijela njegove dospjele glavnice u 2019. i 2020. godini – precizirao je Marković.
Predsjednik Vlade je na kraju uvodnog izlaganja nabrojao konkretne reforme koje Vlada planira da sprovede u cilju daljeg snaženja poslovnog ambijenta i rasta investicija i zaposlenosti.
- To su poreska reforma, koja neće značiti nova opterećenja za privredu, već naprotiv, moguće smanjenje poreskog opterećenja zarada; reforme usmjerene na borbu protiv neformalne ekonomije i jačanje fiskalne discipline; punu implementaciju Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata kao jedne od korjenitijih reformskih mjera u ovoj godini; reformu koncesione politike donošenjem novog zakona o koncesijama i zakona o javno-privatnom partnerstvu; reformu sistema javnih nabavki gdje su neke osnovne intervencije već dale veoma pozitivne rezultate; reformu javne uprave sa fokusom na dalje povećanje efikasnosti državne administracije kao servisa za privredu i građane; povećanje efikasnosti rada katastra i dalje jačanje efiksanosti cijele administracije; nastavak reformi u zdravstvu i u sistema obrazovanja – naveo je Marković.
