Oni su otkrili i ploču posvećenu "Neželjenoj", kao obećanje da će u našoj zemlji biti manje selektivnih abortusa.
"Postojeći zakon nije loš, ali kontrola nad tim zakonom i uloga zdravstvene inspekcije je upitna", rekla je Maja Raičević, direktorica Centra za ženska prava.
Raičević je dodala da su reproduktivna prava žena neprikosnovena.
"Ovo nije kampanja o abortusima, već govorimo o diskriminaciji koja rezultira selektivnim abortusima".
Danas je počelo i potpisivanje peticije koja će na kraju biti podnijeta Vladi sa ciljem da se krene u rješavanje ovog problema.
"U peticiji ćemo tražiti od Vlade da pokrene izradu akcionog plana koji će obuhvatiti stručnjake raznih profila da rješavaju problem o kojem danas govorimo. Obrazovanje je tu ključno", dodala je Raičević.
Doktorica Kliničkog centra Olivera Miljanović je rekla da postoji trend neravnoteže polova djeteta.
"Ono što želim danas da poručim kao ljekar i kao genetičar jeste da mi moramo znati da je selektivni abortus koji se događa nakon sprovedenog genetičkog testa jedna, prvo medicinski neprihvatljiva radnja, pa nakon toga etički i moralno. To je i kršenje crnogorskog zakona", rekla je Miljanović.
Načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Biljana Pejović, kazala je da ne treba da bude neželjene djece i da je potrebno stvarati budućnost u kojoj će djevojčice i dječaci biti ravnopravni.
„Dobro je da kroz ovakve kampanje utičemo na svijest svih da je potrebno da sprječavamo selektivne abortuse i zaštitimo buduće generacije. Čini mi se da današnjom kamanjom počinje naša budućnost“, rekla je Pejović.
U kampanji se ne govori o abortusima, već o biranju toga da se ne rodi djevojčica, objašnjava novinarka Svetlana Slavujević, koja je šest mjeseci radila istraživanje na ovu temu.
"Govorimo o abortusu, ne jednom, već više, sve dok se ne dobije željeni pol, sve dok se ne rodi dječak. To je pogrešno i to su neki stereotipi koji još uvijek žive u određenim djelovima našeg društva, da je muškarac taj koji produžava prezime, koji čuva kuću, koji brani državu. Šestomjesečno istraživanje koje sam radila pokazalo je da je ćutanje o ovom problemu veoma glasno. Nijedna žena koja je uradila takav abortus nije željela pred našu kameru. Pritisak koje one trpe je izuzetno veliki i taj pritisak dolazi iz njihove porodice, ali sam se uvjerila tokom istraživanja da svaka od tih žena koja je uradila takav abortus i danas nosi ogroman ožiljak na duši. Neopravdano je samo žene kriviti za to. Njihova tuga i nemoć su ogromne, jer ne mogu da podare samo muškog potomka porodici. Ja vjerujem da su zakoni koji postoje dobri, ali da da li su dovoljni? Svi zajdno trebamo više da se angažujemo", kaže Slavujević.
Navode da u ovom trenutku statistika pokazuje da našoj zemlji nedostaje oko 3000 žena u reproduktivnoj dobi.
