Do kraja novembra biće okončani svi prvostepeni i drugostepeni postupci koji se tiču ratnih zločina, budući da će prvostepena presuda Ratku Mladiću biti objavljena 22. novembra, a posljednja žalbena presuda u slučaju Prlić 29. novembra.
Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS), koji je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija osnovao kako bi preuzeo sve preostale funkcije Tribunala već je preuzeo nadležnost nad žalbenim postupcima protiv Radovana Karadžića i Vojislava Šešelja, kao i u ponovljenom suđenju Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.
Ukoliko bude uložena žalba na prvostepenu presudu Mladiću, koja će biti izrečena 22. novembra, taj postupak će automatski preći u nadležnost Mehanizma, naveli su u Tribunalu, prenosi Tanjug.
Tokom više od 24 godine rada Tribunala, osnovan 25. maja 1993. Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija radi gonjenja počinilaca ratnih zločina na teritoriji bivše Jugoslavije, procesuirao je 161 optuženog, od kojih su više od polovine bili Srbi, uglavnom najvišeg političkog i vojnog ranga u Srbiji i Republici Srpskoj.
I pored zamjerki na selektivnu pravde koju je dijelio osuđujući uglavnom Srbe, u Haškom tribunalu kažu da su ponosni na njegov rad.
"Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju je izuzetno ponosan na to što je presudio ili na drugi način priveo pravdi svako od 161 lica protiv kojih je tužilac podigao optužnice za zločine počinjene na teritoriji bivše Jugoslavije tokom sukoba devedesetih godina XX veka", navode u tom sudu.
Srbima, koji su činili vojni i politički vrh tadašnje Srbije i RS su pred tim sudom izrečene kazne koje kada se saberu iznose oko 1.200 godina zatvora.
Haško tužilaštvo je od drugih naroda uključenih u sukobe optužilo mahom vođe paravojnih i terorističkih organizacija koji su nakon suđenja oslobađani od optužbi, kao što su Naser Orić, Ramuš Haradinaj, Ante Gotovina, Mladen Markač.
Jedan od trojice glavnih aktera u ratnim sukobima zbog kojih je Tribunal osnovan - nekadašnji predsjednik Srbije i SRJ Jugoslavije Slobodan Milošević, 2005. je umro u pritvorskoj jedinici tog tribunala.
Druga dva aktera, iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine Franjo Tuđam i Alija Izetbegović izbjegli su međunarodnu pravdu jer su preminuli.
Protiv Izetbegovića je bila podignuta optužnica, dok je, prema riječima tadašnje glavne tužiteljke Tribunala Karle del Ponte, protiv Tuđmana bila u pripremi.
Kada je u pitanju nasljeđe ovog međunarodnog suda koje za njim ostaje, Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija je 2010. godine Rezolucijom Tribunalu dao mandat da omogući osnivanje informacionih i dokumentacionih centara u državama bivše Jugoslavije.
Ti centri će omogućavati digitalni pristup elektronskim primjercima svih javnih spisa i arhivskog materijala Tribunala.
"Tokom više od 24 godine rada, Tribunal je stvorio ogromno bogatstvo sudskih dokumenata i spisa, koji uključuju dokaze, presude, naloge, odluke, svedočanstva hiljada svjedoka, dokazne predmete i transkripte i audio-vizualne snimke postupaka vođenim pred njim", navode u Tribunalu.
