Savjet za građansku kontrolu rada policije navodi da ukoliko se ovakva neodgovornost i izostanak profesionalnog i humanog pristupa nastavi, onda će građani i dalje plaćati krvavi danak neradu u neodgovornosti onih koje ova država plaća da časno i odgovorno obavljaju svoj posao. „Ako im državne plate nijesu dovoljne, onda je pošten izlaz da ustupe svoja radna mjesta onima koji će taj težak posao odgovorno raditi“, navodi Savjet u saopštenju.
Savjet je saopštio je da nije moguće zaključiti da postoji neophodna međusobna komunikacija i koordinacija policijskih patrola koje se upućuju na lice mjesta.
U saopštenju se navodi da je svakako izostao odgovarajući starješinski pristup koji podrazumijeva blagovremeno sublimiranje svih podataka s terena i procjenu svih faktora rizika, te preventivno djelovanje, shodno kvalitetno analiziranim informacijama i činjenicama sa terena,
„Izostao je i preventivni rad koji je mogao da uključi dodatno prikupljanje operativnih i drugih saznanja, posebno od oštećene i komšija. Sve ovo, naročito nakon potvrđenog saznanja da je lice Emil Sarvan proveo čitav jedan dan, 16. 10. 2017. ispred ulaza kasnije ubijene profesorice Durije Pojatić, što je jasno ukazivalo, imajući u vidu i prethodna saznanja, na nastojanje Emila Sarvana da na određeni način kontroliše kretanje i pristupi Duriji Pojatić sa namjerom da je ugrozi“, navodi Savjet.
Savjet je iznenađen što u konkretnom slučaju nijesu u dovoljnoj mjeri preduzete aktivnosti policijskih službenika Stanice kriminalističke policije za suzbijanje krvnih delikata i nasilja u porodici CB Podgorica. „Njihov je rad građanska kontrola policije ranije više puta pozitivno ocijenila i javno pohvalila, i, za razliku od patrolnih policajaca, ti službenici policije imaju iskustva i znanja da uzmu u obzir kontekst nasilja u porodici i sveobuhvatno razmotre sve faktore rizika. Procjena bezbjednosnih rizika trebala je da uključi i neposredni razgovor, upravo s tog nivoa, sa Durijom Pojatić, koja je tako mogla biti ohrabrena da zaštitu zatraži i kroz podnošenje prijave“, kaže se u saopštenju.
Savjet ocjenjuje da komunikacija Uprave policije sa javnošću, nije bila profesionalna.
Navodeći da zaključak donose isključivo na osnovu zvaničnih podataka dobijenih od Uprave policije, Savjet navodi da su određeni podaci koji ne predstavljaju tačne činjenice, zbog čega je javnost nepotpuno i netačno informisana dana kada je izvršeno predmetno krivično djelo.
„Stiče se utisak o postojanju namjere da se (pre)uveličaju radnje i rezultati policije“, navode u saopštenju.
Dodaju da je Savjet je još ranije prepoznao potrebu unaprjeđenja informisanosti javnosti o sveukupnim aktivnostima policije u obimu i sadržaju, koliko je potrebno da se pruži dovoljna i odgovarajuća poruka o sigurnosti građana, a da se na bilo koji način ne ugroze istražne i druge radnje kao i pretpostavka nevinosti. „U tom pravcu neophodno je jačanje kapaciteta policije i unaprjeđenje odgovornosti. U interesu je policije da određeni medijski istupi policije budu sinhronizovani sa odgovarajućom službom nadležnog državnog tužilaštva“, kaže se u saopštenju.
