U Crnoj Gori sjutra počinje sedmica testiranje na HIV kada će Savjetovališta za povjerljivo i dobrovoljno testiranje raditi svaki dan.
Kako je agenciji MINA saopšteno iz Instituta za javno zdravlje (IJZ), stopa testiranja, isključujući dobrovoljne davaoce krvi, iznosi 10,1 na hiljadu stanovnika.
Specijalista socijalne medicine, Aleksandra Marjanović, kazala je da su, prema podacima koji su iz zdravstvenih ustanova dostavljeni Institutu, u 2016. godini na HIV testirane 23144 osobe.
»Od ukupnog broja testiranih, 18046 osobe testirane su u transfuziološkim jedinicama, 4751 osoba je testirano u Centru za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje, a 960 osoba je testirano u Savjetovalištima za povjerljivo savjetovanje i testiranje (DPST)«, precizirala je Marjanović.
Prema njenim riječima, podaci o svim testiranim trudnicama nijesu dostupni. »Dostupan je samo podatak da su od početka epidemije kod četvoro djece HIV pozitivnih majki pronađena antitijela na HIV«.
Marjanović je kazala da ne postoje ni podaci o broju osoba testiranih na HIV u privatnim laboratorijskim ustanovama u Crnoj Gori.
Ona je ocijenila da je testiranje u Crnoj Gori u proteklih nekoliko godina značajno unaprijeđeno uspostavljanjem mreže od osam regionalnih Savjetovališta za povjerljivo savjetovanje i testiranje, u Baru, Kotoru, Herceg Novom, Podgorici, Nikšiću, Bijelom Polju, Beranama i Pljevljima.
U Institutu, kako je navela, nemaju pouzdane podatke zašto je u Crnoj Gori stopa testiranja jedna od najnižih u Evropi.
»Pretpostvaka je da postoji smanjena svijest o mogućoj HIV infekciji jer ne postoji jasna percepcija pripadanja zajednici u kojima češće zbog rizičnog ponašanja dolazi do infekcije. Takođe se razmišlja i o tome da je mala sredina, tabui u vezi sa seksualnosti, predrasude i sterotip razlog zbog koga osobe ne dolaze na testiranje«, kazala je Marjanović.
Tome bi se, smatra ona, moglo dodati i nepovjerenje u institucije sistema i strah u vezi sa otkrivanjem ličnih podataka.
»Sve ovo, uz određenu kliničku sliku (koja nije kod HIV infekcije tipična i skoro da sedam do deset godina od postojanja infekcije može da prođe bez ikakvih simtoma, a da osoba izgleda potpuno zdravo ) čini da se osobe rijetko i poslije mnogo razmišljanja odlučuju na testiranje«, dodala je Marjanović.
Ona smatra da, u cilju podizanaja svijesti o značaju testiranja, treba promovisati savjetovanja sa testiranjem kao efikasnu preventivnu mjeru protiv HIV infekcije.
»Kroz savjetovanje se utiče na smanjenje rizika i prepoznavanje rizičnog ponašanja, kao i jačanje kapaciteta osobe u cilju angažovanja svih svojih snaga na smanjenju rizika i promjene ponašanja«, pojasnila je «, kazala je Marjanović.
