"To je prva ljudska genetska mutacija za koju je dokazano da ima mnogobrojne uticaje na biološke promjene izazvane starenjem", rekao je profesor Daglas Von, predsjednik medicinskog fakulteta Sjeverozapadnog univerziteta u Čikagu.
Istraživanje čiji rezultati su juče objavljeni u časopisu "Sajens advansis" (Science Advances) sprovedeno je na 177 Amiša starosti 18 do 85 godina u njihovoj zajednici u Bernu, u saveznoj državi Indijana.
Pokazalo se da 43 osobe imaju mutaciju gena "serpin jedan" koji snažno smanjuje proizvodnju proteina PAI-1, te su boljeg zdravlja i žive najmanje 10 godina duže od ljudi koji nemaju tu mutaciju. Očekivani životni vijek u SAD je 78,8 godina.
Međunarodni naučni tim je ustanovio da je "metabolički profil" Amiša zdraviji i da su značajno manje podložni dijabetesu i kardiovaskularnim oboljenjima. Takođe, otkriveno je da su "telomjeri" njihovih antitijela najmanje 10 odsto duži. "Telomjeri" su dio DNK koji se nalazi na kraju svakog hromozoma radi zaštite i koji se smanjuju svakom ćelijskom deobom, doprinoseći starenju.
Amiši su zatvorena, veoma strogo disciplinovana hrišćanska zajednica porijeklom iz Švajcarske. Grupno su u 18 vijeku emigrirali u Ameriku gdje se računa da ih ima 250.000, mahom u SAD. Žive jednostavno, izoluju se od drugih, odjevaju se krajnje skromno, mahom se bave proizvodnjom hrane koristeći drevne metode, te se ona smatra ekološkom i zdravom, i odbijaju savremenu tehniku i uređaje.