On je danas, na konferenciji „Integracija Roma i Egipćana kroz obrazovanje - Mogućnosti i izazovi“, koju su organizovali Ministarstvo prosvjete Crne Gore, Koalicija Zajedno za uključivanje Roma i Egipćana u Crnoj Gori kroz transparentne i održive javne politike i Romski obrazovni fond, kazao da su od početka godine sprovodili istraživanje u saradnji sa školama. U tom istraživanju je, kako je pojasnio, učestvovalo 27 škola u kojima ima djece RE zajednice i u skladu sa tim su donijeli generalne preporuke.
„Mislim da je potrebno obezbijediti odgovarajući kvalitet obrazovanja i brige za svu romsku djecu kroz intenziviranje dodatne nastave, prije svega mislim na učenje jezika i savladavanje izostavljenog gradiva uz pomoć asistenata u nastavi. Potrebno je imati asistente koji govore romski i albanski jezik u cilju prevazilaženja jezičke barijere“, naveo je Jaha.
Prema njegovim riječima, bilo bi potrebno da se napravi poseban program dopunske nastave za literalno i matematičko opismenjavanje djece.
„Mišljenja smo da je za svu djecu potrebno obezbijediti jedan obrok u školi, kao i redovne medicinske preglede. Mislimo da je potrebno intenzivnije raditi na podizanju svijesti o značaju obrazovanja i smanjenju barijera između romske djece i većinske zajednice kroz zapošljavanje većeg broja medijatora koje bi trebalo vode obrazovani predstavnici RE zajednice“, istakao je Jaha.
Generalni direktor Direktorata za obrazovanje pripadnika manjinskih naroda i drugih nacionalnih zajednica pri Ministarstvu prosvjete, Marash Dukaj, kazao je da iako je Crna Gora u protekloj deceniji napredovala u oblasti inkluzivnog obrazovanja, ostaje zadataj povećanje broja romske djece u školama.
„Ono što mi tražimo jeste poboljšanje njihovog školskog uspjeha, odnosno poboljšanje kvaliteta obrazovanja. Potrebno je primarno prevenirati rano napuštanje školovanja, smanjiti rano i prislino sklapanje brakova, edukovati roditelje o važnosti obrazovanja za njihovu djecu“, istakao je Dukaj.
Prema njegovim riječima, održivi rezultati u oblasti obrazovanja RE populacije mogu se ostvariti samo zajedničkim djelovanjem.
„Počevši od Ministarstva prosvjete, pa do RE zajednice i svih relevantnih instituacija, do NVO sektora. Samo zajedno možemo postići da naša zemlja postane mjesto gdje ova djeca i sva djeca imaju mogućnost da se poštuju njihova ljudska prava i razviju punu obrazovni potencijal“, poručio je Dukaj.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Šućko Baković, ocijenio je da se odgovornost za neupspjeh u obrazovanju ne može se adresirati samo na dijete i njegove roditelje, već na, kako smatra, obrazovni sistem u cjelini „koji nije u dovoljnoj mjeri otklonio početne nejednakosti ove djece“.
„Iako je Crna Gora usvojila zakonodavna rješenja, nacionalne strategije i lokalne strateške planove u cilju stvaranja inkluzivnog obrazovnog sistema, rješenje iz ovih dokumenata nisu doslijedno i potpuno realizovana u praksi“, rekao je Baković.
On je kazao da je u dosadašnjem periodu realizovano nekoliko strategija koje su dovele do značajnih i vidljivih promjena, ali te promjene, kako je naveo, nisu proizvele sveobuhvatno unapređenje RE zajednice.
Baković je naveo da je prema dostupnim podacija, 21,5 odsto RE djece je obuhvaćeno predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem, poručujući da je neophodno ostvariti veći stepen upisa u predškolske ustanove.
Predstavnica Open Society Roma Initiatives Office, Neda Korunovska, smatra da je vrlo bitno da se poštuju mjere koje su predviđenje na institucionalnom novou za inkluziju RE zajednice.
„Bitno je da svi učitelji i direktori škola brinu o romskoj djeci na istom nivou, da ne bude to ostavljeno medijatorima“, ocijenila je Korunovska.
Predstavnik Roma Active Albania, Adriatik Hasantari, kazao je da se često napravi propust da se roditelji ne angažuju.
„Potreban je angažman roditelja kroz razgovor sa njima šta su problemi, ali smo zajedno sa njima dolazimo do rješenja i do odgovora na pitanja“, istakao je Hasantari.
Predstavnik Direktorata za obrazovanje pripadnika manjinskih naroda i drugih nacionalnih zajednica, Roko Djoljaj, rekao je da je jedna od najznačajnijih aktivnosti koja je proistekla iz Akcionog plana za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana u Crnoj Gori za ovu godinu izrada Protokola o prevenciji i postupanju u slučaju rizika od privremenog napuštanja škole.
„Fokus ovog protokola je na podizanju svijesti svih, posebno roditelja djece koji su u riziku uslijed raznih okolnosti. Pod tim se podrazumijeva rad sa roditeljima i djecom kroz razne programe oznaživanja i prepoznavanja značaja obrazovanja, kao i uključivanje djece u sve segmente društvene zajednice“, naveo je Djoljaj.
Predstavnica Odjeljenja za unapređenje i zaštitu prava RAE populacije pri Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Mirela Ramčilović, kazala je da je problematzika sa kojom se suočavaju pripadnici RE populacije u Crnoj Gori kompleksna, problemi su složeni, i da bi se riješili, kako je ocijenila, potrebno je zajednički djelovati.
„Vlada Crne Gore je to i prepoznala. Sistemski pristup kao odgovore na probleme sa kojima se ova populacije suočava počeo je 2005. godine, nakon koje je Crna Gora pristupila Dekadi za inkluziju Roma 2005/2015.gdje su aktivnosti bile usmjerene na četiri oblasti – obrazovanje, zapošljavanje zdravstvena zaštita i stanovanje“, navela je Ramčilović.
Izvršni direktor Romske Organizacije Mladih - Phiren Amenca, Elvis Beriša, ocijenio je da je za obrazovanje ključno, pored interesovanja roditelja, pravi pristup škole, počevši od, kako je naveo, same uprave, pa do nastavnika i nastavnica.
On je rekao da, dok je pohađao osnovnu školu, gdje je bio jedini Rom u odjeljenju, nije se osjećao ni u jednom trenutku distriminisanim.
„Smatram da je ovakav vid pristupa škole, ljudi koji rade u školi, koji su pored roditelja bitni za razvoj djeteta trebalo da budu primjer svim drugim školama“, istakao je Beriša.
Konferencija je organizovana kao jedna od aktivnosti Koalicije „Zajedno za inkluziju Roma i Egipćana kroz transparentne i održive javne politike“ kojom koordiniše NVO Mladi Romi u saradnji sa NF Građanskom alijansom, NVO Centrom za romske inicijative, NVO Centrom za demokratsku tranziciju i NVO Romska organizacijom mladih - Phiren amenca.
Konferenciju je finansijski podržala Fondacija otvorenog društva iz Budimpešte i Evropske Unije.
