Predsjednik Odbora za evropske integracije Adrijan Vuksanović, s druge strane, smatra da Brisel ne zanemaruje politiku proširenja, kao i da EU nema alternativu u ovom regionu.
Da je briselska politika dobila konkurenciju na Zapadnom Balkanu nedavno je upozorio i bivši premijer Milo Đukanović, navodeći da EU „nije registrovala“ tu konkurenciju, kao i da ne radi dovoljno na svojoj atraktivnosti za balkanske zemlje, već se ponaša kao „mlada nevjesta poslije hladnog rata, kada je svima bilo jasno da je ona poželjan cilj koji treba osvojiti“.
Naši sagovornici iz nevladinog sektora i institucija imaju različito mišljenje o tome koje su opasnosti od navodnog nedostatka agilnosti Brisela u regionu.
Blijedi sjaj Brisela Radulović ukazuje da se, na političkom planu, opasnost od zenemarivanja regiona očitava u tome što građani sve manje vide EU kao cilj kojem treba težiti i da privlačnost Unije blijedi.
- Refleks toga na politički život naših zemalja je da progresivne snage, koje u društvu zastupaju približavanje EU, slabe, a jača uloga konzervativnih, anahronih snaga koje žele ili da zadrže postojeće stanje ili da vrate pojedinačne zemlje ili cijeli region unazad, u vrijeme sukoba i distanci između naroda - kazao je Radulović za Pobjedu.
Tempo integracija Vuksanović smatra da Evropska unija politiku proširenja vidi kao jedan vid prevazilaženja unutrašnje krize, a države kandidate kao čuvare uspješnosti EU kao projekta. - U tome je šansa Crne Gore za što skorije učlanjenje - dodaje on. Radulović ne vjeruje da će do kraja ovog mandata EK doći do neke značajnije promjene odnosa prema Balkanu, budući da EU ima sopstvene probleme, poput Bregzita.
Opširnije u Pobjedi
