"Kada je Fejsbuk uzimao maha, ljudi bi mi prilazili i govorili 'ja nisam na društvenim mrežama", ispričao je Parker, koji je tada formalno bio predsjednik kompanije, na Axios konferenciji u srijedu.
"Ja sam im govorio: 'Ok. Ali, znaš, bićeš!' Onda bi mi oni rekli, 'Ne, ne. Previše cijenim svoje interakcije u stvarnom svijetu. Cijenim trenutak. Cijenim prisustvo. Cijenim intimu'. A ja bih im rekao... 'Kad-tad ćemo te uhvatiti'", dodao je.
Parker ističe da tada nije shvatao posljedice onoga što je govorio i da nije imao svijest o 'nepredvidivim posljedicama' do kojih dolazi kada mreža naraste na više od 2 milijarde korisnika.
"Doslovno mijenja vaš odnos s društvom, sam odnos među ljudima. Vjerovatno na čudan način utiče na produktivnost. Ko zna šta radi mozgovima naše djece", priznao je.
Parker je objasnio da je glavni cilj osnivača Facebooka bio 'da zgrabe što više korisničkog vremena i pažnje'. Takav pristup doveo je do stvaranja dugmeta 'like', koji korisnicima pruža 'malu dozu dopamina' svaki put kada dobiju lajk, što ih podstiče da objave još više sadržaja, što dovodi do još većeg broja lajkova... i tako unedogled.
"To je povratna petlja društvenog potvrđivanja... nešto što bi haker poput mene mogao da smisli, jer zloupotrebljavate ranjivost ljudske psihe", rekao je Parker, takođe i jedan od osnivača Napstera.
Parker se Fejsbuku pridružio 2004. godine, pet mjeseci nakon njegovog pokretanja. Zakerberg je kasnije za Parkera govorio da je bio 'ključna osoba koja je pomogla Fejsbuku da iz studentskog projekta preraste u stvarnu kompaniju'.
Sljedeće godine, policija je pronašla kokain u Parkerovoj vikendici, a on je bio uhapšen zbog posjedovanja. Iako na kraju nije podignuta optužnica, povukao se s čela kompanije kako ne bi obeshrabrivao investitore.
Zahvaljujući svom kratkom radu za Fejsbuk, njegova imovina danas je vrijedna više od 2.6 milijardi dolara.
