Hrapović je rekao da podaci ukazuju da je antimikrobna rezistencija globalni javno-zdravstveni problem, tako da je neophodno sprovođenje aktivnosti u cilju rješavanja i prevencije njenog širenja.
„Stručnjaci iz ove oblasti uvjeravaju da izlaza iz ove situacije ima, ali da rješenje zahtijeva objedinjavanje svih snaga u društvu“, kazao je Hrapović.
Prema njegovim riječima, kada je rezistencija na antibiotike u pitanju, to znači da na njenom savladavanju moraju da rade doktori, veterinari, farmaceuti, proizvođači hrane, ali i svaki pojedinac lično.
„Samo takvim pristupom možemo da učinimo da efikasni antibiotici i dalje budu efikasni u liječenju bakterijskih infekcija“, istakao je Hrapović.
On je rekao da je Ministarstvo, poštujući i slijedeći preporuke i savjete međunarodnih institucija, prije svega Svjetske zdravstvene organizacije i Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, postavilo strateške ciljeve u oblasti rezistencije na antibiotike.
„Prema svim relevantnim podacima, potrošnja antibiotika u Crnoj Gori bilježi određeni pad, ali nas čeka još dosta posla kako bi se izjednačili sa evropskim prosjekom, što nam je cilj“, kazao je Hrapović.
On je podsjetio da je zdravstveni resor institucionalizovao Nacionalnu interdisciplinarnu komisiju za kontrolu rezistencije na antibiotike (NIKRA), koja okuplja stručnjake različitih profila i ima za cilj da radi na savladavanju problema rezistencije na antimikrobna sredstva.
Takođe, kako je naveo, donijeta je Nacionalna strategija za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike.
„Ministarstvo zdravlja od NIKRA-e dobija inpute za razne aktivnosti koje u zdravstvenom sistemu i šire treba organizovati, kako bi rezistencija bila pod kontrolom, a u budućnosti očekujemo i da će se suzbijati“, kazao je Hrapović.
On je podsjetio i da je Nacionalna strategija za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike za period od 2017. do 2021. godine, sa Akcionim planom za 2017/2018, usvojena je u oktobru prošle godine. (Mina)
