U saopštenju dostavljenom Portalu Analitika predsjednik Sindikata, Nenad Rakočević, i predsjednik Strukovnog odbora zaposlenih u sudstvu i tužilaštvu, Miloš Jovović, navode kako reaguju na nedavne medijske napise o nadoknada i primanja zaposlenih u sudovima, kako sudija tako i sudske administracije.
Saopštenje prenosimo integralno.
Imajući u vidu stanje zaposlenih u sudovima, visinu njihovih zarada i materijalni status uopšte, Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore snažno podržava sve inicijative koje su usmjerene ka povećanju zarada ili bilo kajeg drugog oblika poboljšanja ukupnog materijalnog statusa kako administracije tako i sudija, gdje napominjemo svi oni pripadaju našem sindikatu.
U svijetlu višegodišnjih reformskih koraka u sudstvu, što je zahtjevalo veliki rad i trud sudske administracije i sudija, ostale su u sjenci njihove zarade i materijalni položaj .
Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore je kroz aktivnosti svojeg Strukovnog odbora zaposlenih u sudovima i državim tužilštvima mišljenja da se sudije svih sudova i sudska administracija nalaze u veoma nezavidnom položaju, te da je imajući u vidu društveni značaj sudske vlasti zatajila briga države za očuvanjem ugleda sudijskog pozova i pravične naknade za uloženi rad, zbog čega ne samo u evropskim okvirima, nego i u regionu imamo skoro najmanje plaćene sudije i sudsku administraciju.
Što se tiče samih sudija cijenimo da su zarade sudija, posebno cijeneći stepen i značaj njihovog poziva, društvenu ulogu i nivo odgovornosti, veoma niske u odnosu na druge funkcionere, pa se u tom pogledu ne može govoriti o ravnopravnom tretiranju sudske u odnosu na izvršnu vlast.
Zvuči nevjerovatno da su Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru ("Službeni list Crne Gore", br. 016/16 od 08.03.2016; 083/16 od 31.12.2016; 021/17 od 31.03.2017 i 042/17 od 30.06.2017 ) sudije najvećeg broja sudova u Crnoj Gori razvrstane u grupu poslova C (sudije osnovnih sudova, sudije Višeg suda za prekršaje Crne Gore i sudije sudova za prekršaje). Sudije osnovnih sudova imaju koeficijent od samo 15,56 dok su sudije prvostepenih sudova za prekršaje u okviru grupe C razvrstane tek u podgrupu 11 sa koeficijentom 12,53. U svim klasifikovanim mjestima u grupi poslova A, B i C (oko 115 različitih mjesta) sudije osnovnih sudova nalaze se tek oko devedesetog mjesta, dok su sudije prvostepenih sudova za prekršaje klasifikovane čak preko stotog mjesta, skoro na samom kraju ljestvice mjesta grupe poslova C.
Ovako tretiranje nosilaca sudijske funkcije koji da bi bili nezavisni i produktivni u svome poslu, misleći na materijalno finansijke i druge potrebne uslove, iste moraju imati među najboljima u Državi. Pomenuti uslovi se odnose kako na zarade i rješenog stambenog pitanja tako i na pitanje njihove bezbjednosti.
Ovo sve navedeno najbolje govori kako su u sistemu zarada nosioci sudijske funkcije diskriminisani, te da su isti neadekvatno plaćeni za uloženi veoma zahtjevni rad. Na problem neadekvatno utvrđene zarade nadovezuju se i problemi odsustva drugih naknada što djeluje destimulativno , neadekvatni prostorni kapaciteti u velikom broju sudova, neriješenavanje stambene problematike sudske administracije i sudija, kao i neodgovarajuće penzijsko tretiranje istih.
Shodno navedenom nesporno je da ovako nezavidno tretiranje sudske vlasti od strane države ima refleksiju na urušavanje autoriteta sudijskog poziva, dok je sudska administracija dovedena na nivo preživljavanja, bez jednog eura u novčaniku petog u mjesecu.
Imajući sve ovo u vidu Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore snažno podržava, ukoliko je tačna informacija, najavljeni predlog predstavnika Vlade i Vrhovnog suda da se sudijama opredjeli određeni bonus do kraja godine, a ukoliko nije tačna informacija zahtjevamo od odgovornih nivoa da se prihvate posla i obezbjede kvalitetan stimulativni iznos za iste.
Takođe smatramo da je potrebno da država preduzme odlučne i konkretne mjere kojima bi se što prije djelovalo na uvećanje zarada sudija, kao i sudske administracije, jer njihova zarada mora biti ekvivalentna obimu, složenosti, odgovornosti i značaju vrste poslova koje obavljaju. Navedeni problem je najbolje riješiti sistemski, posebnim zakonom kojima bi se na cjelovit način uredio status i zarade sudija i sudske administracije.
Naš sindikat apeluje na javnost da se kroz pojedinačne slučajeve, odnosno nekvalitetne pojedince sudijskog poziva ne smije na sve njih generalno gledati u lošem svijetlu.
Sindikat uprave i pravosuđa će takođe u narednom periodu nastaviti da aktivno djeluje u navedenom pravcu poboljšanja svih potrebnih uslova prema našim članovima, gdje smo ističemo nedavno uspjeli da kroz kontinuirane i konstruktivne pregovore i razgovore sa poslodavcima uspjeli da poboljšamo i osiguramo ionako veoma loš materijalno finansijski položaj sudskoj administraciji.
