Društvo

Vukčević: Podnio sam tužbu Upravnom sudu

Administrativni odbor Skupštine Crne Gore pokrenuo je juče postupak razrješenja potpredsjednika Savjeta Radio Televizije Crne Gore Nikole Vukčevića, nakon što je početkom oktobra Agencija za sprečavanje korupcije utvrdila da je on u konfliktu interesa, jer je za vrijeme mandata u Savjetu dobio rediteljski honorar za dokumentarni film u privatnoj produkciji.
Vukčević: Podnio sam tužbu Upravnom sudu
Portal AnalitikaIzvor

Vukčević je za Pobjedu rekao da odluka Agencije nije pravosnažna i da je protiv nje podnio tužbu Upravnom sudu, zbog čega Odbor, kako smatra, nije smio da donosi bilo kakvu odluku u njegovom slučaju.

Tužba

U odluci Agencije piše da je Vukčević prekšio Zakon o sprečavanju korupcije, u vezi sa članom 26 Zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG, jer je ostvario novčani prihod preko svoje privatne firme „Galileo production“ i tako javni interes podredio privatnom.

Predsjednik Administrativnog odbora Luiđ Škrelja najavio je juče da će 15. novembra saslušati Vukčevića i da će Odbor nakon toga odlučiti o njegovom razrješenju.

Vukčević, s druge strane, sumnja u nepristrasnost Odbora, zbog, kako kaže, ovako „užurbanih odluka“

- Postupak po mojoj tužbi je u toku. Shodno tome – odluka Agencije za sprečavanje korupcije nije pravosnažna – pa se po njoj ne može postupati, uključujući i Administrativni odbor. Nešto slično je rekao i uvaženi gospodin Škrelja u emisiji RTVCG - rekao je Vukčević za Pobjedu.

On smatra da Odbor nije imao pravni osnov da donese bilo kakvu odluku u njegovom slučaju dok traje postupak pred Upravnim sudom.

Odluka

- Pojam na koji se gospodin Škrelja poziva - konačna odluka Agencije – je veoma čudan, da ne kažem zapanjujući– u smislu da predsjednik radnog tijela Skupštine, čije odluke su takođe potencijalno predmet preispitivanja Upravnog suda, nije upoznat sa činjenicom da u crnogorskom zakonodavstvu više ne postoji institut „konačnosti“.

Upravni spor, kao što je spor koji je pokrenut protiv sporne odluke Agencije za sprečavanje korupcije, je iniciran prije svega na bazi Zakona o upravnom postupku i Zakona o upravnom sporu (koji se primjenjuju od 01. jula ove godine) a koji ne poznaju ni institut „konačnosti“ niti uopšte taj termin, koji je na neki način bio zastrašujući za građane čija prava se štite Zakonom o upravnom postupku i Zakonom o upravnom sporu - rekao je Vukčević.

On je kazao da je sadašnjim Zakonom o upravnom sporu (čl. 12 stav 1) propisano da se odluke upravnih organa mogu pobijati pred Upravnim sudom ako su donesene u drugom stepenu ili ako se uopšte ne mogu pobijati žalbom, kao što je ovdje slučaj.

- Kako Zakon o sprečavanju korucpije ne poznaje mogućnost izjavljivanja žalbe (interesantno) na odluke Agencije, Zakon o upravnom sporu omogućava direktno podnošenje upravne tužbe. Zakon o sprečavanju korupcije pominje da su odluke ASK „konačne“ jer je taj zakon iz 2014. godine i nije usklađen sa Zakonom o upravnom postupku i Zakonom o upravnom sporu koji su u cjelosti usklađeni sa preporukama EU u vezi sa poglavljem 23 pregovaračkog procesa sa EU - zaključio je Vukčević.

(opširnije u Pobjedi)

Portal Analitika