''Ljudski uticaj na klimatski sistem je očigledan. Taj poremećaj klimatskog sistema dovodi do prećeranog zagrijavanja koji nikome ne ide na ruku. Nivo okeana raste iz godine u godinu a to iako izgledaju kao male promjene vremenom se nagomilavaju a doći će do tačke kada će nivo okeana biti toliko veliki da će mnoga ostrva nestati. Takođe očuvanje životne sredine je još jedan ispit na kojem kao društvo padamo.
Živimo u eri u kojoj konstantno nagomilavamo smeće. Ne recikliramo već stare stvari samo bacimo i to često ne na obilježene otpade već u po ulicama, parkovima, šumama, rijekama, jezerima. Polako ali sigurno uništavamo čitav eko sistem a taj ekosistem kada jednom pukne stvoriće probleme o kojima nikada nismo ni sanjali'', kazao je Pačauri.
On je dodao da to nije karakteristika samo naseljenih i urbanih mjesta već je pojava koja na žalost ne zaobilazi ni najudaljenije prirodne resurse.
''Imamo primjer ostrva Henderson koje je na hiljade kilometara udaljeno od naseljenog mjesta. Na tom ostrvu se danas može naći na milione tona plastičnog otpada koje se iskrcava iz Afrike. Tako da klimatske promjene i zagađenje životne sredine nije samo teorija zavjere kao što to tvrdi američki predsjednik Donald Tramp. Ako jeste onda je to sigurno kao da ja ličim na Kineza'', našalio se Pačauri.
On je objasnio da iako mnogi lideri klimatske poremećaje smatraju bezazlenim, ti poremećaju su ogroman problem jer nisu reverzibilni.
''Ako pogledate svake godine se nivo mora povećava, ali se nikada do sada nije smanjio. Jer poremećaji nisu reverzibilni. Ako se more poveća ono će ostati povećano i načinom života nastaviće da se povećava do katastrofalnih razmjera. Ako neka životna vrsta ugine zbog našeg lošeg očuvanja životne sredine tu vrstu nećemo moći da vratimo, izgubili smo je zauvjek.
A zašto se baš more podiže. Zbog temeraturnih promjena naravno. Od 1950. pa do 2010. zabilježen je oštar porast temperature. Okean se zagrijava, glečeri se tope, i nivo mora se povećava. Kako se nivo mora povećao tako i nepogode koje uključuju porast nivoa mora će biti sve veće i veće'', kazao je indijski nobelovac.
On je naglasio da iako promjene više ne možemo vratiti srećom situaciju možemo kontrolisati kako se u budućnosti ne bi još više pogoršala.
''Moramo da počnemo da efikasnije koristimo energiju. Ovim tempom more će nastaviti da se zagrijava i da se povećava nivo. Morski eko sistem će patiti zbog toga. Veoma je moguće da će artički ledeni pokrivač mora nastaviti da bude sve manji i manji i da će temperatura na vrhu još više porasti.
Bio sam tamo više puta i mogu reći da su vidne razlike. Ako se prema našoj okolini ne budemo ponašali sa oprezom posljedice mogu biti ogromne. Evo recimo sa topljenjem tog artičkog ledenog pokrivača može se veoma lako desiti da se jedan ogromni dio odlomi i padne u okean i tim padanjem bi nivo mora mogao da bude mnogo veći nego što strahujemo.
I onda se može lako desiti da sve prelijepe plaže u Crnoj Gori, u Hrvatskoj nestanu. Do kraja vijeka možeo imati povećanje nivoa mora i do skoro jednog metra. U septembru 2050. se prognozira da neće biti ledenog pokrivača i to mi radimo. Mi mijenjamo geografiju naše planete. Na gore naravno'', objasnio je Pačuari.
Kako je dalje dodao ove promjene se ne tiču samo životne sredine već mogu uticati i na ekonomiju.
''Biće povećano siromaštvo. Zašto? Prvo agrokultura će patiti. Ima 100 miliona farmera koji prave taman tolko hrane da se staraju o porodicama. A ako njihova produktivnost padne gdje će naći hranu? Niko im je neće dati. A populacija planete kosntatno raste i ko zna kada će se stabilizovaiti. Imate mnogo više usta za nahraniti ali mnogo manje hrane. To će dovesti do mnogo većih problema i siromaštva. Takođe će se povećati i iseljenje.
Evropa ima krizu izbjeglica i konstantno se bori sa tim problemom ali niste još ništa vidjeli. U djelovima Svijeta gdje nemaju hranu niti vodu šta će oni da rade? Da izbjegnu naravno i to će uticati na sve. Ako im se jedini način preživljavanja uništi šta mogu da urade bez da odu na neko mjesto gdje osjećaju da mogu naći sklonište hranu i vodu'', pojasnio je on.
Kako objašnjava promjene moraju nastupiti odmah i to ne zavisi od lidera država već od pojedinaca.
''Situacija je sama po sebi dovoljno loša da svako od nas mora da se zapita da li je ovo svijet kakav želimo za našu djecu. Da li želimo da im ostavimo planetu koja će se u njihovom odraslom životu raspadnuti i u kojoj će se boriti da pronađu način da prežive ili treba da uzmemo stvar u svoje ruke i da počnemo da je štitimo radi budućih naraštaja. I to moramo svi da radimo.
Za početak moramo da počnemo da efikasnije trošimo energiju. Iako većina vas smatra da ne može pomoći evo predloga. Kada ste kod kuće ako ste u dnevnoj ugasite svijetlo u spavaćoj sobi. Koristite ga samo tamo gdje jeste.
Ako se već grijemo zašto mora da bude kao u sauni. Ja imam prijatelja koji jako voli toplo. Kada je napolju -5 stepeni on u svojoj kući sjedi u majici kratkih rukava. Zašto ne u džemperu. Zašto mora da bude toliko zagrijano, zašto ne smanjimo malo potrošnju energije.
Takođe naše metode stvaranja i potrošnje energije su metode koje uništavaju ovaj svijet. Svako bi trebao da razmisli o solarnom načinu grijanja. Zašto ulagati u termoelektrane koje se krše sa Pariškim sporazumom i koje mogu donijeti samo kratkoročan benefit. Zašto ulagati u nešto što će za jako kratak period postati sve skuplje za održavanje i za proizvodnju kada imamo fantastično razvijen sistem solarne energije?
Vi, mladi ljudi, buduće generacije ne možete živjeti kao što su moje generacije živjele. Mi smo uništili ovaj svijet, a sada je na žalost na vama da ga obnovite. Evo vidimo primjer Kine i koliko se ona promijenila. U toj orijentalnoj zemlji do prije nekoliko godina niste mogli da vidite jedan jedini automobil. Danas se najveće modne kreacije prodaju tamo. Grad je pun tržnih centara, a čitav život je po uzoru na zapadni stil kojem svi danas težimo. Taj stil na žalost nas ubija.
Tim putem ide i Indija. Ja nikada u svojoj državi nisam ušao u tržni centar. Ti centri samo bespotrebno troše energiju koje je sve manje. Takođe, kada uđete, čak iako vam ne treba nešto vidjevši to na izlogu, vi ćete to kupiti. U tome nije sreća i svrha u životu. Treba kupovati samo ono što vam je potrebno. Ja moju odjeću nisam promijenio više od 30 godina i evo gledam šta se dešava u svijetu. Ta odjeća koju sam ja kupio prije 30 godina a koju je moja generacija bacala odreda sada se ponovo vraća u modu. Tako da imamo milione tona otpada odjeće koji se sada ponovo proizvodi i koji je moderan a to smo mogli samo da recikliramo i sačuvamo vrijeme, resurse, novac i životnu sredinu.
Srećom obilazeći svijet vidim mnoge mlade ljude koji prepoznaju ovaj problem i prepoznaju da su oni ključ ka oživljenju planete. Mislim ... samo pogledajte šta sve ovaj način života donosi. Nekada ranije. nijeste u Americi imali ptičiji grip i ovoliku količinu različitih bolesti. Sada imate i ptičiji grip i Donalda Trampa kao predsjednika Amerike, to vam donose klimatske promjene'', našalio se Pačuari.
On je dodao da ako svako od nas uloži dodatan napor rezultati mogu biti vidljivi.
''I upravo zbog toga što je mnogo mladih ljudi što prepoznaju upravo ovaj koncept lideri i biznismeni kao što je Tramp neće uspjeti. Promjene su se već desile. Imate Nike, kao ogromnu svjetsku kompaniju i aferu o zloupotrebi dječije radne snage. Kada su to ljudi saznali prestali su da kupuju Nike i ta firma je morala da promijeni koncept rada. Tako je za sve.
Mogu da vas plaše i da vas ne slušaju ali ako mi promijenimo način života, firme će morati da se prilagođavaju. Pričaju da morate da jedete meso. Ja sam vegeteraijanac preko 25 godina i potvrđujem vam da ne morate. Čak obilazeći mnoge gradove nailazio sam na mjesta koja su kao vid promjene odredila jedan dan u mjesecu kada je meso u potpunosti zabranjeno. Samo jedan dan ali opet korak naprijed. Zašto to ne uradite vi, baš u Podgorici, baš na UDG-u? Zašto baš vi ne počenete i budete lideri u promjenama. Sva ova priča izgleda toliko naivno, ali vjerujte posljedice koje nas čekaju su enormne i ako odmah ne počnemo da se mijenjamo svi ćemo ispaštati. A ako želimo da se svijet promijeni moramo baš mi da počnemo da se mijenjamo'', zaključio je Pačuari
L.Đ.
